Foto: PGŽ
Dvodnevnu konferenciju zajednički su organizirali Primorsko-goranska županija i Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a u partnerstvu sa Skupštinom europskih regija
povezane vijesti
Da je porast mentalnih poremećaja u djece i mladih značajan u čitavom svijetu, dokazali su sudionici konferencije »Izazovi mentalnog zdravlja kod mladih – regionalna perspektiva« koja je jučer u Muzeju grada Rijeke okupila gotovo 400 domaćih i inozemnih stručnjaka koji se bave mladima.
Dvodnevnu konferenciju zajednički su organizirali Primorsko-goranska županija i Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a u partnerstvu sa Skupštinom europskih regija.
– Situacija s mentalnim poremećajima kod djece nije dobra. Rastuži me kad gledam razne statistike po kojima Hrvatska zaostaje za Europom, no nažalost, ovdje nimalo ne kaskamo.
Ovo je univerzalni problem, na našem Sveučilištu godinama smo pratili studente i uočili značajna pogoršanja u mentalnom zdravlju, pandemija je samo malo ubrzala taj trend.
Značajna pogoršanja krenula su oko 2010. i 2012. godine, a zadnje tri godine imamo dvostruko povećanje depresivnosti, samoozljeđivanje se utrostručilo, povećala se suicidalnost, pa tako udio suicidalnih misli čini 13 posto u ukupnom broju poremećaja kod studenata, što je visoko, a stopa izvršenih suicida u svijetu porasla je za sto posto.
Znamo da većina ne izvrši samoubojstvo, no uopće da mladi razmišljaju na taj način riješiti svoje probleme, jako je žalosno.
Činjenica je da pogoršanje mentalnih poremećaja koincidira s pojavom, u prvom redu Instagrama, iako ne možemo okriviti samo društvene mreže, ali njihov doprinos sigurno postoji, poručila je na jednom od panela dvodnevne konferencije umirovljena profesorica riječkog Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević.
Inozemna iskustva
Da su inozemna iskustva vrlo slična, svjedočio je potpredsjednik Skupštine europskih regija za održivost, zelenu tranziciju i zdravlje Johannes Sundelin iz švedske regije Norrbotten kazavši da je u vrijeme njegovog srednjoškolskog obrazovanja u Norrbottenu na samom sjeveru Švedske polovina njegovih kolega iz razreda imala neki mentalni poremećaj, no nitko nije govorio o njemu jer su mentalni poremećaji i danas obilježeni stigmom.
– Stigma je velik problem, a o mentalnim poremećajima treba razgovarati i poduzimati mjere, rekao je.
Regija Norrbotten prostorom je velika, ali slabo naseljena, a glavni problemi tamošnjih mladih su pretilost, neuropsihijatrijski poremećaji, nedostupnost zdravstvene skrbi.
– Ti problemi će im se nastaviti i kad budu odrasli, zato ih treba rješavati u mladoj dobi i zato je potrebna rana intervencija. Velike su razlike u Švedskoj po pitanju očekivane dobi tako da dijete koje je danas rođeno na sjeveru Švedske ima sedam godina kraću očekivanu životnu dob od djeteta koje je rođeno na jugu, istaknuo je Sundelin.
Zamjenica župana Marina Medarić govorila je o decentraliziranom pristupu pružanja usluga u Primorsko-goranskoj županiji koja proizlazi iz želje da se osigura jednaka i pravovremena skrb za sve građane, neovisno o njihovoj udaljenosti od većih zdravstvenih centara.
„Upravo iz tog razloga mi sustavno podržavamo rad naših specijalnih bolnica koje se nalaze izvan središta Županije. Tako imamo primjerice našu Thalassoterapiju Opatija, Thalassoterapiju, Lječilište Veli Lošinj te specijalnu bolnicu za psihijatriju i rehabilitaciju “Insula” smještenu na otoku Rabu.
Naša podrška Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, kroz niz programa i projekata, uključuje upravo aktivnosti usmjerene na pružanje usluga dislociranim zajednicama.
Time omogućujemo stanovnicima ovih područja, bilo da su to naši otoci ili planinska područja Gorskog kotara, brži pristup uslugama, što je ključ za unapređenje kvalitete života“, rekla je zamjenica istaknuvši kako je i sama otočanka te iz osobnog iskustva vrlo dobro razumije specifične izazove s kojima se susreću stanovnici dislociranih područja.
Dr. sc. Iva Pejnović Franelić iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj prikazala je istraživanja koja su provedena u 44 zemlje europske regije, uključujući i Kanadu, na 280 tisuća mladih ljudi.
– Sve je veći broj adolescenata koji razvijaju simptome slične ovisnosti. Problematična uporaba društvenih medija porasla je sa sedam posto na 11 posto od 2018. do 2022. godine. To naglašava važnu potrebu da zemlje i regije ojačaju mjere za pristup mladih digitalnim tehnologijama.
Djevojčice više koriste internetske kontakte i imaju problematično korištenje društvenih medija, dok dječaci više koriste neproblematično igranje digitalnih igara.
Ipak, problematično korištenje medija najviše se susreće među 13-godišnjacima. Društvene igre mogu biti korisne, no čini se da ih se sve više koristi na problematičan način. Svakako treba ulagati u školsko okruženje i programe temeljene na dokazima koji ističu zdrave navike te odgovorno korištenje društvenih medija, poručila je Pejnović Franelić.
Poremećaji hranjenja
Jedan od sudionika panela bio je i riječki dogradonačelnik prof. dr. sc. Goran Palčevski.
– Grad Rijeka doprinosi mentalnom zdravlju već desetljećima te je jedan od gradova koji znatne aktivnosti posvećuje mentalnom zdravlju, ali i zdravstvenoj politici u cijelosti. Pitanje mentalnog zdravlja prepoznajemo kao zalog u budućnost i ne možemo napraviti bolju budućnost ako mladima ne pomognemo da svoju zrelost dočekaju psihički zdravi.
Grad Rijeka sufinancira cijeli niz ustanova i udruga po tom pitanju, a izuzetno smo ponosni na formiranje koncepta zdravstvenog odgoja koji kreće eksperimentalno od ove godine. To je samo nastavak građanskog odgoja čiji su koncept preuzele brojne druge jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj, rekao je Palčevski.
Kao liječnik i pedijatar koji se bavi dječjom gastroenterologijom Palčevski je istaknuo kako 70 posto njegovog posla čine djeca s psihičkim poremećajima.
– Bolovi u trbuhu najčešće su psihogenog uzroka. Velik dio mog posla su poremećaji hranjenja koji ne pogađaju samo adolescentice, nego i djecu od šest mjeseci. U Hrvatskoj definitivno nedostaje organizacija i struktura dječje i adolescentne psihijatrije, a osobito ako govorimo o hospitalnom dijelu. Treba javno priznati da to ne postoji i primiti se posla, poručio je Palčevski.
Trening životnih vještinaKonferencijom se obilježava i 20 godina provođenja programa Trening životnih vještina Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a. – Ove godine krenuo je i nacionalni program Abeceda prevencije i vjerujem da će ove godine neki provesti oba projekta. Kad smo mi krenuli, nije bilo sličnih programa i Trening životnih vještina bio je prvi strukturirani program. Dobro je da je danas više programa, tu je konkurencija dobro došla. No, pred svima nama su još mnogi izazovi jer vremena se mijenjaju, a na nama je da prepoznajemo potrebe naše djece, zaključio je voditelj programa Trening životnih vještina Darko Roviš. |
Posebni odjeli
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a Željko Linšak istaknuo je kako Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije ima dugogodišnje iskustvo i stručnost u području mentalnog zdravlja, prevencije i liječenja ovisnosti.
Ovo iskustvo se posebno osnažilo formiranjem posebnih odjela posvećenih tim pitanjima. Sve je počelo s osnivanjem Odjela za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti 2005. godine, kada je prepoznata potreba za specifičnim uslugama vezanim uz prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje.
– Ovisnosti, poput onih o alkoholu, drogama i drugim štetnim supstancama, zahtijevaju multidisciplinarni pristup, koji uključuje prevenciju, ranu intervenciju i kontinuirano liječenje. Odjel je bio usmjeren na edukaciju zajednice, prepoznavanje rizičnih ponašanja i pružanje podrške ovisnicima kroz vanbolničke programe.
Odjel je 2010. godine proširen kako bi se obuhvatilo šire područje mentalnog zdravlja, čime je odgovoreno na sve veću potrebu za tretmanima koji ciljaju ne samo ovisnosti, već i sveukupno psihološko zdravlje populacije. Mentalno zdravlje i ovisnosti često su povezani, pa je ovaj integrirani pristup omogućio holističko liječenje pacijenata.
Usluge odjela dostupne su širokoj populaciji, uključujući mlade, obitelji, starije osobe i posebno ranjive skupine, Odjel ima ključnu ulogu u pružanju usluga građanima Primorsko-goranske županije, osiguravajući dostupnost zdravstvenih resursa za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.
Zahvaljujući ovom dugogodišnjem iskustvu, Zavod je prepoznat kao relevantna ustanova za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, a kroz godine je uspješno izgradio mrežu podrške koja povezuje stručnjake, obitelji i lokalnu zajednicu u borbi za zdraviji životni stil i smanjenje ovisnosti, naglasio je Linšak.
Statistike u Europskoj uniji su alarmantne: jedna od šest osoba bori se s poteškoćama u mentalnom zdravlju, a zemlje kao što su Portugal, Njemačka, Švedska i Hrvatska vodeće su po kroničnim depresivnim poremećajima, poručila je na kraju dvodnevne konferencije »Izazovi mentalnog zdravlja kod mladih – regionalna perspektiva« Vania Freitas, glavna tajnica Skupštine europskih regija.
Panelisti razmijenili mišljenja i iskustva, Foto: Nikola Blagojević
Izazov roditeljstva
Dvodnevna konferencija koju su zajednički organizirali Primorsko-goranska županija i Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a u partnerstvu sa Skupštinom europskih regija, prema njezinom je mišljenju, pokazala kako se u rješavanje ovog izazova svi trebaju angažirati bez obzira dolaze li iz vladinih ili civilnih sektora jer u mentalno zdravlje se ulaže s različitih razina, od političke preko stručne pa do civilnog društva.
Prema riječima voditelja programa »Trening životnih vještina«, Darka Roviša iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, konferencija je bila dobra prilika za umrežavanje i razmjenu iskustava.
– Dotaknuli smo se jasnih problema i onoga što nam nedostaje u sustavu za njihovo rješavanje. Više puta smo naglasili koliko je važno pripremiti djecu da donose dobre odluke u ovom složenom miljeu, a spominjali smo i roditelje.
Konferencija je postavila i pitanje – koliko roditelje učimo roditeljskim vještinama jer, kako smo mogli čuti, i roditeljstvo je isto jedan od izazova novog društva, naglasio je Roviš.
Potpredsjednik Skupštine europskih regija za održivost, zelenu tranziciju i zdravlje, Johannes Sundelin, rezimirao je kako konferencija nije postavljala pitanje kako riješiti ove probleme mladih i tko bi trebao biti odgovoran jer je jasno da ovo nije problem koji se može rješavati na političkoj razini ili pak individualnoj.
Dvodnevna konferencija održana je u staroj zgradi Muzeja grada Rijeke, tzv. Kockici, Foto: Nikola Blagojević
Nobelova nagrada
– Svi trebamo rješavati taj problem. Ne možemo mlade ljude uvlačiti u naš svijet, mi moramo ući u njihov. To je vrlo važna poruka ove konferencije za sve donositelje odluka, rekao je Sundelin koji nije krio svoje zadovoljstvo organizacijom i temama konferencije.
Podsjetio je da je ove godine Nobelova nagrada za ekonomiju otišla u ruke znanstvenika koji su povezali demokraciju s gospodarskim rastom, upozoravajući pritom da se isto može primijeniti i na mentalno zdravlje.
– Mentalno zdravlje podrazumijeva demokraciju, a ako ne poduzmemo nešto, imat ćemo generaciju ljudi koja odrasta ne vjerujući u demokraciju i tako neće ni rasti, zaključio je.
Djecu odgajaju influenceriPanelisti su se tijekom dva dana posebno dotaknuli potrebe uvođenja digitalne pismenosti i digitalne higijene u kurikulume školskih programa, budući da u zadnjih pet godina porast problematičnog korištenja društvenih mreža iznosi 50 posto. Za djecu i mlade osobito je važna emocionalna pismenost, odnosno kako se nositi s vlastitim emocijama. – Puno je tu stvari koje su mladi oduvijek tražili od odraslih, oni su uvijek željeli da ih primijetimo i da im budemo podrška. Djecu danas odgajaju influenceri, a to možemo biti i mi odrasli. Porast mentalnih poremećaja postoji, a posebno imamo porast simptoma. Stvar nije bezazlena jer će ti mladi odrasti u ljude slabih kapaciteta za odrasli život, poručio je Darko Roviš, naglašavajući koliko je u svemu važno i baviti se kadrovima koji rade s mladim ljudima i ulagati u njih. |
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Primorsko-goranska županija.