Primorsko-goranska županija planira i u naredne četiri godine nastaviti s izdvajanjem sredstava vezanih uz program “Razvoj mreže sanjkališta u Gorskom kotaru”, program koji je u prethodne četiri godine urodio izgradnjom i uređenjem sanjkališta u gotovo svim goranskim lokalnim samoupravama.

Sa po 100.000 eura osiguranih iz županijskog proračuna goranske su općine i gradovi kupovali ratrake ili pokretne staze te uređivali sanjkališta od kojih neka već rade punom parom i pokazuju opravdanost ulaganja.

Što i kako dalje želio je tijekom današnje sjednice Koordinacije goranskih čelnika kroz razgovor s njima saznati prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, a uvodnu riječ o ovoj temu imao je Petar Hrg, direktor TZ Gorski kotar koji je dosadašnja ulaganja proglasio vrlo uspješnim te predložio daljnje načine oplemenjivanja goranskih sanjkaških lokacija koje su, istaknuo je, odlično pogođene.

Rasprava o financiranju ulaganja

– Ono što je po meni dalje bitno je individualni pristup svakom od tih sanjkališta, odnosno odluka lokalne samouprave u što dalje na tim lokacijama ulagati – dodatno ili potpuno novo uređenje parkinga i prateće infrastrukture za iznajmljivanje sanjki i presvlačenje djece, ugostiteljsku ponudu, piknik zone, biciklističke staze, dječja igrališta, adrenalinske sadržaje, tubing staze, vučnice, vidikovce… sanjkališta trebaju postati zona koja će turiste privlačiti tijekom cijele godine – rekao je Hrg.

Načelnik Mrkoplja Josip Brozović založio se da nova županijska izdvajanja budu vezana ponajprije uz plaćanje sve izdašnijih svota namijenjenih projektnoj dokumentaciji bez koje se ništa ne može.

No, te stavove nisu podržali ostali. Tako je delnička gradonačelnica Katarina Mihelčić rekla kako su sanjkališta praktično gotov proizvod kojeg dalje treba unaprijeđivati, a isti je stav iznio i gradonačelnik Čabra Antonio Dražović predloživši eventualno promjenu naziva programa u “Razvoj zimskih saržaja Gorskog kotara”, ali ostanak u okvirima ulaganja u te i takve sadržaje, od samih sanjkališta do, primjerice, klizališta.

Pročelnik Krpan naglasio je kako rezultati županijskih ulaganja moraju biti vidljivi na terenu (snježni topovi, svlačionice, tubing staze…) a priprema projektne dokumentacije i izdvajanja za nju nešto su sasvim drugo.

Toni Štimac, načelnik Lokava, ujedno i domaćin ovog sastanka, predložio je da županijska izdvajanja budu veća te umjesto dosadašnjih 100.000 eura dosegnu razinu od 135 do 150.000 eura, a David Bregovac, čelni čovjek Fužina, predložio je da u četiri godine Županija u ovu svrhu za devet općina i gradova u četiri godine izdvoji 3.5 do 4 milijuna eura.

Što će na kraju biti znat će se nakon analize svega rečenog i stanja županijskog proračuna.

Spajanje komunalnih poduzeća

Druga bitna tema današnje sjednice bilo je spajanja komunalnih poduzeća Gorskoga kotara na uslužnom području 25. sa VIK-om Rijeka, konkretnije ponajprije problematika “Komunalca” Delnice kojeg čini sedam lokalnih samouprava – Delnice, Brod Moravice, Fužine, Lokve Mrkopalj, Skrad i Ravna Gora. Ostali, a to su Grad Čabar i Grad Vrbovsko, pred potpisivanjem su ugovora s ViK-om, a “Komunalac” Delnice nije, kako je istaknuo sjednici nazočan direktor tog poduzeća Boro Tomić, protiv udruživanja, ali uz poštivanje određenih uvjeta.

– Dopisima smo o svemu obavijestili i nadležno ministarstvo i ViK, a o našim zahrtjevima možda će govora biti na današnjoj Skupštini društava koje će činiti 25. područje.

Dobro je da je u društveni ugovor ušla mogućnost osnivanja goranske podružnice jer se treba izboriti za što viši stupanj samostalnosti – rekao je Tomić.

Gradonačelnica Mihelčić ponovila je svoju tvrdnju kako delnički “Komunalac” u cijelom procesu previše kasni pa će biti među rijetkima koji ovih dana neće potpisati ugovor s ViK-om.

Načelnik Brozović podsjetio je kako je pri prezentaciji ideje okrupnjivanja 90 posto hrvatskih komunalnih poduzeća koje se bave vodopokrbom bilo protiv.

– Dovedeni smo pred gotov čin, a na suprotnoj strani nikad nismo imali sugovornika – rekao je Brozović, a ovu je temu zaključio Toni Štimac rekavši kako je riječ o čistoj centralizaciji od strane aktualne Vlade RH koja se kune u – decentralizaciju.

Turistički projekti na – rezervnoj listi

I dok će se u srijedu u Rijeci govoriti o okrupnjavanju vodnogospodarskih područja, u četvrtak će u Zagrebu goranski čelnici u Ministarstvu turizma održati sastanak na kojem će iznjeti svoje nezadovoljstvo činjenicom kako je svih devet goranskih turističkih projekata prijavljenih na Nacionalni plan oporavaka i otpornosti završilo na – rezervnoj listi.

To nas je sve razočaralo, rekao je Petar Hrg, direkrtor TZ Gorski kotar, naglasivši kako svi projekti imaju spremnu svu potrebnu dokumentaciju, a prijave su bile kvalitetno napravljene.

– Nadalje, svi ti projekti usuglašeni su i usko vezani s idejama i odrednicama Master plana razvoja turizma Gorskog kotara čiju je izradu sufinacirala i država.

Gorski kotar nikad nije bio spremniji za ulaganja, a efekt realizacije tih projekata bio bi ogroman i značio ne samo razvoj turizma, već i zapošljavanje, jačanje ugostiteljstva, OPG-ova i svega što prati turizam – rekao je Hrg posebno istaknuvši kako su ukupna ulaganja vezana uz tih devet projekata tek nešto manje od 30 milijuna eura, što znači da bi se uz relativno mala ulaganja, postiglo jako puno.

O svemu tome govora će biti u Zagrebu nakon čega će sa zaključcima biti upoznata i javnost.

Priznanje Jakovu Faku

Čelnicima se predstavio i Ivan Stojanović, mag. ing., novi direktor Goranskog sportskog centra, a gost Koordinacije bio je Nikica Orešković, predstavnik inicijative za imenovanje Jakova Faka za počasnog građanina Gorskoga kotara.

Budući da na razini Gorskog kotara takva nagrada ne postoji, goranski su čelnici preuzeli obavezu da kroz razgovore s Županijom otkriju načine na koje bi se moglo odati takvo priznanje ovom mrkopaljskom biatloncu, osvajaču olimpijskih i medalja sa Svjetskih prvenstava.