Da je porast mentalnih poremećaja u djece i mladih značaj u čitavom svijetu, dokazali su sudionici konferencije “Izazovi mentalnog zdravlja – regionalna perspektiva” koja je danas u Muzeju grada Rijeke okupila gotovo 400 domaćih i inozemnih stručnjaka koji se bave mladima.

– Situacija s mentalnim poremećajima kod djece nije dobra. Rastuži me kad gledam razne statistike po kojima Hrvatska zaostaje za Europom, no nažalost, ovdje nimalo ne kaskamo.

Ovo je univerzalni problem, na našem Sveučilištu godinama smo pratili studente i uočili značajna pogoršanja u mentalnom zdravlju, pandemija je samo malo ubrzala taj trend.

Značajna pogoršanja su krenula oko 2010. i 2012. godine, a zadnje tri godine imamo dvostruko povećanje depresivnosti, samozlijeđivanje se utrostručilo, povećala se suicidalnost, pa se tako udio suicidalnih misli čini 13 posto u ukupnom broju poremećaja kod studenata, što je visoko, a stopa izvršenih suicida u svijetu je porasla za sto posto.

Znamo da većina ne izvrši samoubojstvo, no uopće da mladi razmišljaju da na taj način riješe svoje probleme, jako je žalosna. Činjenica je da pogoršanje mentalnih poremećaja koincidira s pojavom, u prvom redu Instagrama, iako ne možemo okriviti samo društvene mreže, ali njihov doprinos sigurno postoji, poručila je na jednom od panela dvodnevne konferencije umirovljena profesorica riječkog Filozofskog fakulteta prof. dr. Ivanka Živčić-Bećirević.

Inozemna iskustva vrlo slična

Da su inozemna iskustva vrlo slična, svjedočio je potpredsjednik Skupštine europskih regija za održivost, zelenu tranziciju i zdravlje Johannes Sundelin kazavši da je u vrijeme njegovog srednjoškolskog obrazovanja na sjeveru Švedske polovica njegovih kolega iz razreda imala neki mentalni poremećaj, no nitko nije govorio o njemu jer su mentalni poremećaji i danas obilježeni stigmom.

– Stigma je velik problem, a o mentalnim poremećajima treba razgovarati i poduzimati mjere, rekao je.

Sjever Švedske prostorom je velik, ali slabo naseljena, a glavni problemi tamošnjih mladih su pretilost, neuropsihijatrijski poremećaji, nedostupnost zdravstvene skrbi.

– Ti problemi će im se nastaviti i kad budu odrasli, zato ih treba rješavati u mladoj dobi i zato je potrebna rana intervencija. Velike su razlike u Švedskoj po pitanju očekivane dobi tako da dijete koje je danas rođeno na sjeveru Švedske ima sedam godina kraću očekivanu životnu dob od djeteta koje je rođeno na jugu, istaknuo je Sundelin.

Dr. Iva Pejnović Franelić iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj prikazala je istraživanja koja su provedena u 44 zemlje europske regije uključujući i Kanadu na 280 tisuća mladih ljudi.

– Sve je veći broj adolescenata koji trazvijaju simptome slične ovisnosti. Problematična uporaba društvenih medija porasla je sa sedam posto na 11 posto od 2018. do 2022. godini.

To naglašava važnu potrebu da zemlje i regiji ojačaju mjere za pristup mladih digitalnim tehnologijama. Djevojčice više koriste internetske kontakte i imaju problematično korištenje društvenih medija, dok dječaci više koriste neproblematično igranje digitalnih igara. Ipak, problematično korištenje medija naviše se susreće među 13-godišnjacima.

Društvene igre mogu biti korisne, no čini se da ih se sviše koristi na problematičan način. Svakako treba ulagati o kolsko okruženje i programe temeljene na dokazima koji ističu zdrave navike te odgovorno korištenje društvenih medija, poručila je Pejnović Franelić.

Iskustva Grada Rijeke

Dvodnevnu konferenciju zajednički organiziraju Priorsko-goranska županija i Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a u partnerstvu sa Skupštinom europskih regija, a jedna od sudionika panela je bio i riječki dogradonačelnik Goran Palčevski.

– Grad Rijeka doprinosi mentalnom zdravlju već desetljećima te je jedan od gradova koji znatne aktivnosti posvećuje mentalnom zdravlju, ali i zdravstvenoj politici u cijelosti.

Pitanje mentalnog zdravlja prepoznajemo kao zalog u budućnost i ne možemo napraviti bolju budućnost ako mladima ne pomognemo da svoju zrelost dočekaju psihički zdravi.

Grad Rijeka sufinancira cijeli niz ustanova i udruga po tom pitanju, a izuzetno smo ponosni na formiranje koncepta zdravstvenog odgoja koji kreće eksperimentalno od ove godine.

To je samo nastavak građanskog odgoja čiji su koncept preuzele brojne druge jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj, rekao je Palčevski.

Kao liječnik i pedijatar koji se bavi dječjom gastroenterologijom Palčevski je istaknuo kako 70 posto njegovog posla čine djeca s psihičkim poremećajima.

– Bolovi u trbuhu najčešće su psihogenog uzroka. Velik dio mog posla su poremećaji hranjenja koja ne pogađaju samo adolescentice, nego i djecu od šest mjeseci.

U Hrvatskoj definitivno nedostaje organizacija i struktura dječje i adolescentne psihijatrije, a osobito ako govorimo o hospitalnom dijelu. Treba javno priznati da to ne postoji i primiti posla, poručio je Palčevski.

Aktivnosti Nastavnog zavoda

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a Željko Linšak istaknuo je kako Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije ima dugogodišnje iskustvo i stručnost u području mentalnog zdravlja, prevencije i liječenja ovisnosti.

Ovo iskustvo se posebno osnažilo kroz formiranje posebnih odjela posvećenih tim pitanjima. Sve je počelo s osnivanje Odjela za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti 2005. godine kada je prepoznata potrebu za specifičnim uslugama vezanim uz prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje.

– Ovisnosti, poput onih o alkoholu, drogama i drugim štetnim supstancama, zahtijevaju multidisciplinarni pristup, koji uključuje prevenciju, ranu intervenciju i kontinuirano liječenje.

Odjel je bio usmjeren na edukaciju zajednice, prepoznavanje rizičnih ponašanja i pružanje podrške ovisnicima kroz vanbolničke programe.

Odjel je 2010. godine proširen kako bi se obuhvatilo šire područje mentalnog zdravlja, čime je odgovoreno na sve veću potrebu za tretmanima koji ciljaju ne samo ovisnosti, već i sveukupno psihološko zdravlje populacije. Mentalno zdravlje i ovisnosti često su povezani, pa je ovaj integrirani pristup omogućio holističko liječenje pacijenata.

Usluge odjela dostupne su širokoj populaciji, uključujući mlade, obitelji, starije osobe i posebno ranjive skupine, Odjel ima ključnu ulogu u pružanju usluga građanima Primorsko-goranske županije, osiguravajući dostupnost zdravstvenih resursa za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Zahvaljujući ovom dugogodišnjem iskustvu, Zavod je prepoznat kao relevantna ustanova za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, a kroz godine je uspješno izgradio mrežu podrške koja povezuje stručnjake, obitelji i lokalnu zajednicu u borbi za zdraviji životni stil i smanjenje ovisnosti, naglasio je Linšak.

Trening životnih vještina

Konferencijom se obilježava i 20 godina provođenja programa Trening životnih vještina Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a.

– Ove godine krenuo je i nacionalni program Abeceda prevencije i vjerujem da će ove godine neki provesti oba projekta. Kad smo mi krenuli nije bilo sličnih programa i Trening životnih vještina bio je prvi strukturirani program.

Dobro je danas više programa, tu je konkurencija dobro došla. No pred svima nama su još mnogi izazovi jer vremena se mijenjaju, a na nama je da prepoznajemo potrebe naše djece, zaključio je voditelj programa Trening životnih vještina Darko Roviš.