RIJEKA – Moglo bi se reći da je riječka publika došla na svoje – u HNK-u Ivana pl. Zajca izveden je klasični balet »Laurencia«, nastao u sklopu K-HNK koprodukcije s HNK-om iz Splita. Očito željna klasičnog baleta i »plesa na špicama«, premijerna publika u Rijeci aplaudirala je nakon gotovo svake otplesane točke, a na kraju ispratila izvođače velikim pljeskom i ovacijama.

Trajna baština

Balet u dva čina koreografa Vakhtanga Čabukianija na glazbu Aleksandra Kreina izveo je Balet splitskog HNK-a uz Riječki simfonijski orkestar pod dirigentskim vodstvom Ivana Šćepanovića. Uprizorenje i novu koreografsku verziju ovog baleta snažnog dramskog i glazbenog naboja postavila je, prema originalnoj koreografiji, Nina Ananiašvili, veliko ime svjetskog baleta i ravnateljica Državnog baleta Gruzije.

»Laurencia«, remek-djelo klasičnog baleta temeljeno na drami Lopea de Vege »Fuente Ovejuna«, prvi je predstavnik novog koreografskog jezika Vakhtanga Čabukianija koji je s lakoćom miješao klasični balet i stilizirane narodne plesove, a potpuno je reformirao ulogu muških plesača u predstavama što je ostalo trajnom baštinom klasičnog baleta kakvog danas poznajemo. Skladatelj Aleksandar Krein je, u suradnji s Čabukianijem, skladao glazbu izuzetne energije, prepunu španjolskog kolorita i folklornih elemenata poput flamenka.

Lope de Vega (1562. – 1635.) dramatičar je, pjesnik i prozaist koji pripada zlatnom vijeku španjolske književnosti, a »Ovčji izvor« (»Fuente Ovejuna«) smatra se jednom od njegovih najboljih drama. U ovom komadu čitavo je selo junak – seljaci ubiju vlastelina koji je oskvrnuo seosku djevojku. Prema legendi, Laurencia je predvodila seljački ustanak u 15. stoljeću u španjolskom selu Fuente Ovejuna, što je pak nadahnulo Lopea de Vegu da napiše dramu naslovljenu imenom sela. De Vegi je trebalo dvjesto godina kako bi ovjekovječio selo, a onda je Laurencia morala čekati još tri stoljeća na svoje ime kao naslov baleta. Prema priči, španjolskim selom vlada okrutni nasilnik, zapovjednik Fernando Gomez de Guzman, kojem za oko zapne lijepa Laurencia koju pokuša oteti. No, mladi Frondoso spašava je od Gomeza koji se bijesan pokušava osvetiti. Potom hrabra Laurencia potiče seljane na otpor tiranskoj vlasti, a predvođeni njezinim Frondosom pobunjenici pobjeđuju zapovjednika, zaklinjući se braniti svoju slobodu i dostojanstvo.

Ples s kastanjetama

Ovaj relativno jednostavan zaplet pretočen je u narativni balet i jezik plesne umjetnosti, koji se na sceni odvija tečno i gledateljima prijemčivo. Jednostavna je i oslikana scenografija Ozrena Bakotića, kojom dominira seoski trg s mostom i izvorom, dok u petoj sceni drugoga čina seljani upadaju u zapovjednikov dvorac i obračunavaju se s Gomezom. Dojam raskoši baletu »Laurencia« daju kostimi Maje Peruzović, koji su inspirirani španjolskim folklorom.

Kao što je kod Lopea de Vege istaknuta tema kolektiva, tako su i u ovom baletu naglašene skupne, masovne scene s mnoštvom plesača i plesačica koji, posebno u plesu s kastanjetama i finalnoj trijumfalnoj sceni, kreiraju dojmljive prizore. Iz tog kolektivnog plesnog tijela izdvajaju se solisti i solistice izvodeći lijepa sola i duete, dok se drugi čin doima poput kakve parade plesnih numera i iskazivanja baletnih vještina. Na riječkoj premijeri posebno su zablistali Eva Karpilovska u naslovnoj ulozi Laurencije te Danil Podhruško u ulozi Frondosa. U predstavi sudjeluju i riječka balerina Tea Rušin te baletani Jody Bet, Giorgio Otranto, Alejandro Polo, Federico Rubisse i Noa Gabriel Siluvangi. Treba istaknuti i izvrsnu izvedbu Riječkog simfonijskog orkestra.