Ministar Ivan Anušić i zastupnici vladajuće koalicije napustili su prošlotjednu sjednicu saborskog Odbora za obranu zato što je predsjednik Zoran Milanović onemogućio dolazak načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida, ali danas će ipak drukčije postupiti premda je predsjednik ponovio svoj postupak.

Anušić je najavio da će, unatoč tome što je Kundid opet dobio Milanovićevu zapovijed koja mu ne dopušta da istovremeno bude na sjednici Odbora za obranu i govori o tehničkim detaljima NATO aktivnosti NSATU, biti nazočan i raspravljati. »Odbor će se održati, ovaj puta ćemo iznijeti sve argumente koje trebamo iznijeti, a nakon toga idemo u saborsku proceduru«, izjavio je ministar obrane u subotu za RTL televiziju. Znakovito je potom dodao da je »Kundid u potpunosti na strani nas«, a onda se ispravio i rekao »na strani ove misije«.

Predsjednik je, pak, u svom jučerašnjem priopćenju ustvrdio da je »spriječio nezabilježen pokušaj političke otmice načelnika Glavnog stožera, kojega su Plenković i Anušić namjeravali pretvoriti u tumača i glasnogovornika svojih političkih interesa i nauma«.

Daljnja procedura

Što se tiče daljnje saborske procedure koju spominje ministar obrane, ona je takva da u utorak slijedi rasprava na plenarnoj sjednici o svim predloženim odlukama o slanju hrvatskih vojnika izvan granica Hrvatske, koje su predviđene za nastavak sjednice Odbora za obranu, a u petak će zastupnici glasovati i za svaku je potrebna dvotrećinska većina.

Međutim, u dnevnom redu sjednice Odbora za obranu je i jedna točka koja neće ići na plenarnu sjednicu, a jako je zanimljiva. Riječ je o prijedlogu zaključka predsjednika ovog tijela Arsena Bauka (SDP) o sazivanju Vijeća za obranu.

»Pozivaju se predsjednik Repubike i predsjednik Vlade da, zbog potrebe usklađivanja stavova te donošenja preporuka i zaključaka iz područja obrane, zajednički sazovu sjednicu Vijeća za obranu radi razmatranja otvorenih pitanja iz područja obrane, a posebno uvođenja obveznog vojnog roka i sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga u međunarodnim misijama«, prijedlog je Baukovog zaključka na, kako je naveo, osnovu saborskog Poslovnika i više članaka Zakona o obrani.

Patrik Macek/PIXSELL

U sadašnjim je okolnostima ključno da je, osim Milanovića, Plenkovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, samog Bauka, Anušića i još nekoliko ministara i predsjednikovog savjetnika za obranu Ivice Olujića, član Vijeća za obranu i načelnik Glavnog stožera Kundid. Dakle, kada bi HDZ-ovci danas digli ruku za Baukovu inicijativu, a s njom se složio i predsjednik Republike, održan bi bio sastanak na kojem bi Kundid mogao o upućivanju hrvatskih časnika u Wiesbaden reći sve što Vlada od njega očekuje i to izravno u lice Milanoviću.

Doduše, za HDZ je politički važno da načelnik Glavnog stožera sve to kaže na javnoj sjednici Odbora za obranu, a Vijeće za obranu zasjeda iza zatvorenih vrata. Ali, Plenković bi vjerojatno znao iskoristiti u svoju političku svrhu i ovakav format sastanka na koji bi došao Kundid. Budući da je načelnik Glavnog stožera zakonski definiran kao član Vijeća za obranu, Milanović ga ne bi nikako mogao zadržati podalje od sjednice koju Bauk predlaže HDZ-u. Predsjedniku Republike ne bi bilo niti lako objasniti zašto je protiv sazivanja sjednice Vijeća za obranu, ako bi Plenković na nju pristao. Jer, prije tri tjedna je upravo Milanović pisao premijeru i tražio hitnu sjednicu Vijeća za obranu na kojoj bi se razmotrilo pripreme na ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, na čemu radi Vlada.

Patrik Macek/PIXSELL

Politički zaokret

I prije toga je predsjednik u više navrata nagovarao Plenkovića da sazovu Vijeće za obranu, ali je on to, kao i u slučaju Vijeća za nacionalnu sigurnost, redovito odbijao. Baš to bi mogao biti glavni razlog da HDZ danas ne prihvati Baukov zaključak. Premijer već godinama ne želi imati posla s Milanovićem, posljednja sjednica Vijeća za obranu bila u svibnju 2021., na njoj su neki sudionici još nosili zaštitne maske, tako je to davno bilo. Stoga bi Plenkovićeva suglasnost sa sjednicom Vijeća za obranu koju gura Bauk predstavljala njegov zaista veliki politički zaokret i to svega dva mjeseca uoči predsjedničkih izbora. No, tijek te sjednice u svibnju 2021., barem prema premijerovoj interpretaciji, možda Plenkovića potakne na takav zaokret. Njemu je, naime, u sjećanju ostalo da se Milanović tada vrlo grubo odnosio prema načelniku Glavnog stožera Robertu Hranju.

»Oduzimao mu je riječ, govorio mu da šuti, da će on tumačiti. Takav tretman načelnika Glavnog stožera je s Milanovićeve strane pokazivanje nepoštovanja prema Hrvatskoj vojsci i prvoj čelnoj osobi«, rekao je neki dan Plenković. Ako procijeni da bi Milanović jednako loše tretirao Kundida, možda premijer zaključi da bi za njega politički bilo dobro da se organizira sjednica Vijeća za obranu, nakon koje bi on, u osjetljivoj fazi predizborne kampanje, mogao predsjednika diskreditirati izjavama da je verbalno maltretirao i Hranjevog nasljednika.