Najveći porast cijena u rujnu zabilježen je u skupini Restorani i hoteli, i to za 10,8 posto, objavio je ovih dana Državni zavod za statistiku navodeći kako su ukupno cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu u odnosu na rujan 2023. u prosjeku više za 1,6 posto.

Pa ispada da je turizam prošlog mjeseca dignuo cijene više od republičkog prosjeka. Za rast cijena, osim kod samog smještaja, često se proziva i ugostitelje i činjenica je da su mnogi digli cijene i preko onoga što bi bilo očekivano. Pa tako nije rijetkost da se u nekim destinacijama ovog ljeta obične frigane lignje i pomfri plaćalo i preko 30 eura.

Lanac nabave

Međutim, ugostitelji ukazuju kako su i sami dio lanca nabave u kojem cijene idu konstantno gore. Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK), s kojim smo razgovarali o situaciji u ugostiteljstvu, govoreći o cijenama ukazao je, naime, kako na sve ugostitelje jako veliki utjecaj ima sektor trgovine.

– Njihovo formiranje cijena utječe na naše formiranje cijena i na naš proizvod, i tu je problem. Plus OPG-ovi koji su godinama sufinancirani uz vrlo jeftin novac ili čak besplatan novac od strane raznih fondova da bi unaprijedili svoja gospodarstva.

A onda su OPG-ovi kroz kušaone ili, primjerice, vođene ture, wine tasting, počeli obavljati ugostiteljsku djelatnost. Većina i nema minimalne tehničke uvjete niti su u rangu onoga što moraju zadovoljiti ugostitelji, ukazao je Margan.

Što se, pak, trgovine tiče, naveo je kako ugostiteljima stalno rastu ulazne cijene pa je i rast cijena domaćih, kvalitetnih proizvoda također utjecao na finalnu cijenu.

– Za primjer toga koliko nam ulazne cijene utječu na poslovanje, možemo uzeti cijenu jedne kave. Ako odete u Italiju, u centru nekog grada platit ćete je 1,4 eura. U Opatiji ili Rijeci ćete taj isti espresso platiti 1,9 eura.

No, razlika je u tome da je ugostitelj u Italiji kilogram kave kupio za 10,5 eura, a mi tu istu kavu po kilogramu plaćamo 21,5 eura. Takva je razlika. A kava je, kao što znamo, carinska roba koja podliježe trošarinama pri uvozu pa ne možemo jednostavno otići »preko i kupiti je«.

Uzmemo li u obzir i cijene najma, trošak PDV-a i ostala davanja, koji opterećuju poslovanje ugostitelja, kod mnogih i sezonsko poslovanje te druge faktore, u konačnici je ta cijena kave kod nas ispravna.

Isto tako, recimo u Trstu kupite kilogram origana za cijenu za koju ovdje možete dobiti samo 350 grama te iste namirnice. Tako da naše cijene definitivno definiraju visoke trgovačke marže, ukazao je Margan.

Osim toga, ukazao je naš sugovornik, i cijena radne snage je »otišla u nebo« jer kvalitetne radnike na domaćem tržištu rada se jako teško dobiva.

Radne dozvole

Na pitanje utječe li velik uvoz radne snage u Hrvatskoj, a koji je u zadnje tri godine porastao za 300 posto, na pad cijene radne snage u ugostiteljstvu, predsjednik Ceha ugostitelja kazao je kako na cijenu rada kvalitetnog radnika ne utječe.

Naime, radnici iz trećih zemalja u principu mogu obavljati pomoćne poslove. S time da se za stranog radnika treba osigurati smještaj, a iza tih ljudi stoje i agencije koje treba platiti i slično.

– Oni su u pravilu pomoćni radnici, međutim, izvršno osoblje teško. Inače, problem zna biti i sa znanjem stranih jezika, pri čemu su iznimka Filipinci koji odlično govore engleski. Stoga smo postavili i pitanje Ministarstvu unutarnjih poslova koliki je prag znanja hrvatskog jezika potreban da bismo mogli te ljude kvalitetno uklopiti u poslovni proces.

Tako da pozdravljamo novosti Zakona o radu prema kojem se sezonski rad proširuje sa šest na devet mjeseci i prema kojem će se nakon pet godina rada u Hrvatskoj tražiti B2 razinu znanja hrvatskog jezika…

Kod radnih dozvola je problem što se radne dozvole moraju obnavljati svake godine i to je proces koji traje 40 do 50 dana. I to nije toliki problem, međutim, kada se uvozi radna snaga iz trećih zemalja koje su u viznom režimu, samo viza se čeka u tim zemljama i po tri, četiri mjeseca.

Što znači da mi već sada moramo krenuti u proces da bi radnik mogao početi s radom u svibnju, pojasnio je Margan zaključivši kako su sve to izazovi koji samo prije koju godinu nisu bili aktualni, a danas uvelike diktiraju poslovanje ugostitelja.

Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika u Opatiji

Zakonodavni okvir obavljanja djelatnosti ugostiteljstva i njegovi izazovi, kao i mogućnosti zelene i digitalne transformacije u ugostiteljstvu bit će teme 36. nacionalnog kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika, a koji će se u organizaciji HOK-a i Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, održati od 3. do 5. studenoga u Opatiji.

U slavljeničkoj »staroj dami« Kongres ugostitelja će okupiti stručnjake, obrtnike, poduzetnike i različite sudionike iz sektora ugostiteljstva, proizvođača hrane i pića te hospitality industrije, predstavnike relevantnih institucija i organizacija s ciljem iznošenja aktualne problematike u sektoru, razmjena mišljenja te pronalaženje rješenja za unapređenja poslovanja hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika.