Očekivano trajanje života u Hrvatskoj od 78,6 godina je za tri godine kraće od prosjeka Europske unije, dok je prosječna starost hrvatskog stanovništva 44,4 godine, čime se nastavlja kontinuirano starenje stanovništva u Hrvatskoj, pri čemu je prosječna starost žena 46,1 godina, a muškaraca 42,6 godina.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DSZ), očekivano trajanje života ženske populacije u Hrvatskoj je nastavilo rasti te je u odnosu na 2022. godinu poraslo s 80,8 na 81,7 godina, kao i muškaraca sa 74,6 godina na 75,4 godine.

Mladi se iseljavaju

Podaci o očekivanom trajanju života pokazuju vjerojatnu starost koju će doživjeti osobe rođene u promatranoj godini pod pretpostavkom da će u tijeku života tih osoba mortalitet po dobi ostati isti kao u godini rođenja.

Tako je od 2011. do prošle godine očekivano trajanje života u Hrvatskoj poraslo sa 76,9 godina na 78,6 godina, no nastavila je rasti i prosječna starost stanovništva s 41,8 na 44,4 godine.

Kao jedan od pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva koristi se i indikator godina zdravog života, a koji pokazuje koliko dugo se očekuje da ljudi žive bez određenih zdravstvenih poteškoća.

Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2022., muškarci u EU-u mogu očekivati prosječno 62,4 zdravih godina života, a žene 62,8. U Hrvatskoj za muškarce to iznosi 59 godina, a za žene 61,5. Od nas su po tom kriteriju u EU-u lošije samo Rumunjska, Latvija i Slovačka.

Akademik i demograf Anđelko Akrap podsjeća da je prosječno trajanje života od 44,4 godine »vrlo visoka prosječna starost« Hrvata koja nas svrstava među najstarije europske narode i među deset najstarijih nacija na svijetu, a trend starenja nije zahvatio samo Hrvatsku, nego cijelu južnu Europu, od Srbije, preko Italije i Španjolske do Portugala.

– To nam se događa jer Republika Hrvatska nikada nije zaustavila iseljavanje mladih, a na to se onda nadovezuje i stalan pad novorođenih. Mladi u dobi od 20, 25 pa do 39 godina su skupina koja se najviše iseljava, čime se mijenja dobni sastav stanovništva koji katakterizira visok udio umirovljenika.

To će za posljedicu imati opterećenje zdravstevnog i mirovinskog sustava kao i sustava socijalne skrbi, upozorava Akrap i dodaje da ako se ovakvi trendovi nastave, Europa i Hrvatska neće imati dovoljno radne snage, a takvi trendovi su već prilično izraženi.

Pri tom je više od petine stanovnika u EU-u u 2022. imalo 65 ili više godina. U posljednjih deset godina postotak udjela starijih na razini EU-a povećan je za 3,1 posto, a u Hrvatskoj za 4,6 posto, navode u DZS-u.

Udio mladog stanovništva do 19 godina u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 19,1 posto, a najmanji udio mladog stanovništva bio je u Primorsko-goranskoj županiji (16,7 posto), a najveći u Međimurskoj županiji (21,5 posto).

S druge strane, najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (27,9 posto), a najmanje u Gradu Zagrebu (20,7 posto).

Lani pao mortalitet

Hrvatski zavod za javno zdravstvo također navodi da se više od tri desetljeća Hrvatska ubraja u nisko natalitetne zemlje pa je tako lani rođeno najmanje djece od ratne 1991. godine, 32.170, dok je primjerice 1997. rođeno 55.501 dijete, no od ulaska Hrvatske u EU 2013. broj živorođenih pao je ispod 40 tisuća.

Statistiku donekle popravlja podatak da nam je prošle godine ipak pao mortalitet, odnosno broj umrlih bio je za 5.704 manji u odnosu na 2022.

Stopa prirodnog prirasta tako nam je i dalje negativna s 19.105 više umrlih nego rođenih u prošloj godini. Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim da je najgore u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja je situacija u Međimurskoj županiji.

Više od tisuću umrlih u odnosu na broj rođenih zabilježeno je u šest županija, a u dvije županije bilježe čak preko dvije tisuće umrlih više, i to Primorsko-goranska županija (-2092) i Grad Zagreb (-2030).

Problem je i što sve manji broj žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje, zbog čega su se trendovi rađanja promijenili: od 2016. godine žene najčešće rađaju u dobi od 30. do 34. godine, dok se prije desetak godina ta dob kretala od 25. do 29. godine života.

Smanjen broj pobačaja

HZJZ je objavio i izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u 2023., po kojemu su prošle godine obavljena 23 pobačaja manje u odnosu na 2022., odnosno ukupno 3015 legalno induciranih pobačaja ili 9,3 abortusa na sto poroda i to najvećim dijelom na zahtjev žena u 30-im godinama života, a njih 30-ak posto bilo je u braku i riječ je mahom o ženama koje nisu koristile nikakvu kontracepciju, navode u HZJZ-u.

Pri tom je zadržana približno ista prosječna stopa od 380,6 namjernih pobačaja na 100 tisuća žena generativne dobi. Najviše stope legalno induciranih pobačaja prošle su godine imale Karlovačka i Međimurska županija, a najniže Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija.

Najviše je legalno induciranih pobačaja lani napravljeno u KBC-u Zagreb, njih 443, zatim 324 u riječkom KBC-u, te 175 u KBC-u Sestre milosrdnice. Od manjih bolnica, najviše je pobačaja bilo u Karlovcu (267) i Puli (213).