Sandra Krpan u prošlom sazivu riječkog Gradskog vijeća bila je gradska vijećnica SDP-a. Bio je to posljednji mandat gradonačelnika Vojka Obersnela. Došli su lokalni izbori 2021. godine kada je trebalo naći Obersnelovog nasljednika iz redova SDP-a. Na unutarstranačkim izborima kao kandidat za gradonačelnika izabran je Marko Filipović, a zamjenici su mu bili Sandra Krpan i Goran Palčevski.

Danas je situacija takva da je Sandra Krpan postala saborska zastupnica, zadužena je u Gradu Rijeci za resor odgoja, obrazovanja, kulture, sporta i mladih. Nerijetko se može čuti da je to jedini dio riječkog SDP-ovog izbornog programa Novi ritam grada koji je doživio iskorak. Zato se njezino ime sve češće spominje i kada se priča o SDP-ovom kandidatu za gradonačelnika na sljedećim lokalnim izborima koji će se održati u svibnju 2025. godine. Široj hrvatskoj javnosti poznata je kao borkinja protiv »klečavaca« koji mole po hrvatskim trgovima.

»Potplaćivanje«
iseljenika

Koje su teme kojima ćete se baviti kao saborska zastupnica?

– Ono što mi je prirodno blisko, jer sam dugo radila u sustavu obrazovanja, teme su koje se tiču odgoja, obrazovanja, djece i mladih. U mojem užem interesu su teme koje se tiču unaprjeđenja ljudskih prava, posebice ženskih prava, te svakako zaštita žena od zlostavljanja. Na lokalnoj razini, na dužnosti zamjenice gradonačelnika, povrh spomenutog zadužena sam već tri godine za razvoj područja kulture i sporta. Pa su ta područja u mojem fokusu i u Saboru.

No, kada se nalazite u Saboru, sve teme dio su zastupničkog posla. Ovaj tjedan raspravljala sam u Saboru primjerice o izmjenama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora. Dat ćemo i amandman na taj zakon. Dakle, bez obzira na vlastite preferencije oko tema, mislim da svaki saborski zastupnik treba čitati materijale, biti informiran i raspravljati u Saboru s pozicije stranke i svjetonazora koji zastupa za dobrobit svih građana. Tako se razvija demokratski diskurs i jedino tako doista predstavljamo one građane koji su nas birali.

Što mislite kao zamjenica gradonačelnika o setu poreznih zakona koji je nedavno predstavljen i koji će morati operacionalizirati lokalna samouprava?

– Generalno gledano, mislim da je bolje da se oporezuje imovina, tj. nekretnine, a ne rad. Međutim, sva je naplata predana u ruke jedinicama lokalne samouprave, dakle gradovima i općinama, kao što je kod prošlih poreznih izmjena ukinut prirez i na gradove prebačeno uvođenje i naplata stope poreza na dohodak. Uvijek kad HDZ-ova Vlada to napravi, za mjesec, dva, tri, kreće politička borba na razini HDZ-a i onih gradova i općina u kojima izvršnu vlast čine gradonačelnici ili gradonačelnice iz redova SDP-a ili neke druge HDZ-u oporbene stranke. HDZ izbjegava odgovornost za svoje odluke stavljajući jedinice lokalne samouprave u situaciju da snose odgovornost za provedbu HDZ-ovih nepravednih zakona, ali građani trebaju biti svjesni tko je ovakve porezne izmjene uopće osmislio i donio.

Ovdje, međutim, želim posebno skrenuti pažnju na jednu poreznu izmjenu koju smatram krajnje upitnom. Naime, hrvatski iseljenici – povratnici u Hrvatsku, po ovim će poreznim izmjenama biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i to u razdoblju od čak pet godina. Takve smo nemoralne ideje čitali u izbornom programu Domovinskog pokreta, a HDZ ih je sada očito oživotvorio. Smatram da je to ogromna pljuska svim hrvatskim građanima koji nisu iselili iz zemlje i koji ovdje žive i rade. Povratak iseljenika u zemlju ne organizira se tako da ih se potplaćuje i to iz svima nam zajedničke blagajne. Povratak se treba stimulirati dokidanjem korupcije u zemlji jer zbog korupcije su i otišli. Povratak se stimulira poštovanjem izvrsnosti te adekvatnim vrednovanjem izvrsnih. A ovaj HDZ-ov način samo je još jedno grubo i sramotno omalovažavanje hrvatskih građana.

Jedan od najvećih riječkih problema je depopulacija. Gradonačelnik Filipović najavio je u izbornom programu gradnju novih stanova i implementaciju projekta priuštivog stanovanja. Čini se da je sve to zapelo. Zašto?

– Priuštivo stanovanje važna je tema u hrvatskom društvu. To pitanje je izazov za cijelu Hrvatsku. O modelima priuštivog stanovanja još uvijek se razgovara i analiziraju se mogućnosti na razini Hrvatske. Grad Rijeka se u izgradnju stanova po modelu društveno poticane stanogradnje uključio još 2001. godine i do sada je po tom modelu izgrađeno ukupno 676 stanova. I dalje nastavljamo s izgradnjom stanova po modelu POS-a, a dio stambene izgradnje odvija se i u okviru privatnih inicijativa. Također, Grad Rijeka u okviru pilot-projekta Programa za mlade uređuje stanove u gradskom vlasništvu koje ćemo dati u najam mladima, odnosno mladim obiteljima.

Dobar ritam

Mandat riječke izvršne vlasti koji ste osvojili zajedno s kolegama Markom Filipovićem i Goranom Palčevskim je pri kraju. Kako biste ocijenili vaš rad u protekle tri i pol godine? Što smatrate uspjehom, a što neuspjehom?

– Prilično velikim uspjehom smatram činjenicu da su sva djeca s pravom prvenstva upisa upisana u dječje vrtiće i jaslice na području našeg grada. Protekle tri godine intenzivno sam radila na traženju i uređenju vrtićkih i jasličkih kapaciteta u postojećim objektima odgoja i obrazovanja, kao na primjer Kozala, Baredice, Pehlin, Val, Orehovica. Uredili smo više prostora, zapošljavali odgojitelje i odgojiteljice i mislim da smo na tom planu učinili značajan iskorak. Kada to stavimo u brojke za poboljšanje uvjeta u vrtićima, ukupno je uloženo gotovo milijun eura. U tijeku je i izgradnja novog vrtića Fiume koji gradimo u suradnji s Talijanskom zajednicom, u kojem će biti smješteno pet odgojno-obrazovnih skupina, kao i dogradnja vrtića Galeb na Vežici. Otvoreno je tako ukupno 25 novih odgojno-obrazovnih skupina u koje su upisana 204 mališana. Naravno, kao pozitivna posljedica otvaranja novih odgojno-obrazovnih skupina, zaposleno je ukupno 56 novih djelatnika. Kada već spominjem jedan sveobuhvatan način implementacije najvažnijih ciljeva, posebice onih u području odgoja i obrazovanja, moram reći kako sam izrazito ponosna na uvođenje Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u riječke škole. To je značajan pothvat koji tek kreće u punu realizaciju, a vrlo je sličan izuzetno uspješnom uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja. Uredili smo i prostore bivše knjižnice na Zametu za potrebe učenika Centra za odgoj i obrazovanje. Uspjehom smatram i dovršetak velikog investicijskog ciklusa u objekte kulture – otvorenje Gradske knjižnice u kvartu »Benčić«, uređenje javnih površina ondje, i nastavak rada na uređenju i opremanju nove riječke turističke atrakcije – broda »Galeb«. Smatram da treba više raditi na razvoju sustava i podizanju kvalitete javnog prijevoza, čišćim ulicama i pametnom gospodarenju otpadom.

Na zadnjim izborima gradonačelnik Marko Filipović dobio je povjerenje birača s programom Novi ritam grada. Mislite li da je mandat odrađen u novom ritmu i što je to novi ritam donio građanima Rijeke?

– Mandat je donio dovršetak izgradnje kulturnih objekata u »Benčiću«, poduzetničke zone Bodulovo, dovršetak izgradnje POS-ovih stanova na Martinkovcu, završetak Energane u Harteri, izgradnju novog autobusnog kolodvora koja je u tijeku, realizaciju velikog projekta komunalne infrastrukture koji je također u tijeku i kojim se gradi velika nova kanalizacijska mreža i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Mandat je donio i set novih projekata u okviru Urbane aglomeracije koji se pripremaju za realizaciju. Na početku mandata prihvatila sam odgovornost za područje odgoja, obrazovanja, mladih te kulturu i sport i to je tijekom ove tri godine bilo područje u kojem sam doista ulagala maksimalnu energiju i bila posvećena realizaciji projekata. Tome sam dala svoju punu pažnju i nadam se da su građani to prepoznali. Zahvalna sam na razumijevanju građana jer projekti koji se odvijaju u gradu traže strpljenje svih nas, ali dugoročno, sigurna sam, podignut će kvalitetu života u našem gradu.

Riječki prijepori

Još uvijek postoje prijepori oko prodaje zemljišta privatnom investitoru za gradnju novog autobusnog kolodvora. Mislite li da je bila riječ o dobroj odluci?

– Da, to je bila dobra odluka jer kolodvor će biti realiziran. Politika se sastoji od kompromisa. Znate da nije postojala mogućnost izgraditi ga proračunskim sredstvima, a iscrpljene su bile i mogućnosti pronalaženja privatnog partnera, odnosno realizacija projekta po tom ključu. Zadovoljna sam jer smo s kupcem postigli dogovor da se izgradi autobusni kolodvor prema projektnoj dokumentaciji koju je grad imao u svojim planovima.

Vijećnici SDP-a u riječkom Gradskom vijeću podržavali su prodaju gradskih poslovnih prostora. U međuvremenu su promijenili mišljenje i prestali su podržavati prijedloge gradonačelnika Filipovića. Kako to komentirate?

– Vijećnici su podržavali i podržali mogućnost prodaje poslovnih prostora, no nisu za prodaju pod svaku cijenu i bez jasne razvojne vizije. Po odluci koja je promijenjena prije dvije godine prodaja poslovnih prostora bitno je olakšana. Osobno smatram da tu odluku treba ponovo promijeniti i prodaju sagledati na drukčiji način, ugraditi u odluku obavezu procjene dugoročnog ulaganja Grada u prostor pa to usporediti s jednokratnom zaradom od prodaje. Najatraktivnije prostore u strogom centru grada treba izdvojiti iz mogućnosti prodaje jer kada poslovni prostor jednom prodate, više ne možete utjecati na djelatnost koja će se u njemu obavljati, kao ni na to hoće li se uopće ikakva djelatnost u njemu odvijati. Za uži centar grada to nije dobro, niti je u javnom interesu. Grad mora zadržati mogućnost utjecaja na dostupnost različitih djelatnosti i sadržaja u centru. A to možemo samo ako prostore imamo u gradskom vlasništvu. Također, kvalitetna obrazloženja projektnih ulaganja i dugoročni plan investicije u poslovni prostor koji je predmet prodaje svakako bi bio poželjan element u obrazloženju odluka o prodaji prostora.

Nemoguće je ne spomenuti projekt obnove »Galeba«. Kako vi gledate na taj projekt, je li u njega trebalo ići i kada će se on realizirati na način da se brod priveže uz Molo longo?

– »Galeb« je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, jedan je od najvažnijih riječkih projekata u kulturi koji ima potencijal privlačenja velikog broja ljudi u Rijeku i značajno će pridonijeti promociji Rijeke. Brodograđevni radovi su završeni 30. rujna ove godine. Uskoro će se dovršiti još neke manje korekcije, a u tijeku su i intenzivne pripreme za opremanje, odnosno muzejski postav. Vode se razgovori s više potencijalno zainteresiranih ​koncesiona s ciljem da se na što kvalitetniji način sagledaju, pa ako je potrebno i promijene, uvjeti tog natječaja. Trebamo biti realni i kritički sagledati zašto dosadašnji natječaji nisu donijeli koncesionara za komercijalni dio. Inače, očekujem da će dolazak »Galeba« u riječku luku obilježiti sljedeću godinu kada ćemo obilježiti 80 godina pobjede nad fašizmom. Vjerujem da će brod »Galeb« kao jedini brod muzej u Hrvatskoj svojim muzejskim postavom ispričati priču koja će biti zanimljiva velikom broju posjetitelja Rijeke.

SDP ima budućnost

U svibnju 2025. godine održat će se lokalni izbori. Pred riječkim SDP-om izbor je kandidata za gradonačelnika. I vaše ime spominje se u tom kontekstu. Imate li ambicija kandidirati se na unutarstranačkim izborima kao kandidatkinja za riječku gradonačelnicu?

– Mislim da je prerano u ovom trenutku govoriti o tome. Prije bilo kakvog javnog isticanja kandidature za gradonačelnicu, ključan je otvoren razgovor s članovima riječkog SDP-a i to razgovor o vrlo konkretnim stavovima, politikama i smjeru razvoja grada. Važna je ocjena dosadašnjeg rada i strateško promišljanje o budućnosti grada, koji su to projekti i načini upravljanja koji će naš grad učiniti boljim mjestom za život. Unutarstranačke kandidature nisu samo stvar osobnih ambicija, nego i razgovora o politikama koje zastupate i koje su i članovi stranke i građani spremni podržati.

Rijeka se s razlogom ističe kao bastion SDP-a. Kako komentirate slabu izlaznost SDP-ovaca na unutarstranačke izbore?

– Bilo bi dobro da je na unutarstranačke izbore izašao već broj članova, no ljude ne možete prisiliti da glasaju. Ljude treba okupljati i motivirati da izlaze na izbore, komunicirati s njima i potaknuti ih da svojim glasom izraze svoj stav. Osobno sam to činila u najvećoj mjeri u kojoj sam mogla, razgovarala sam sa članovima s kojima sam bila u kontaktu i smatrala sam to svojom obavezom.

HDZ na svakim izborima najavljuje pobjedu u Rijeci i hvale su državnim projektima koji su realizirani u Rijeci. Mislite li da im to daje priliku za izbornu pobjedu na lokalnim izborima?

– Ne mislim. HDZ nije nikada pobijedio u Rijeci na lokalnim izborima i vjerujem da ni neće. A za državne projekte koji su u Rijeci realizirani leđa je podmetnula i lokalna razina vlasti kroz različite planske dokumente, kupnju i prepuštanje gradskih zemljišta za državne projekte, a da ne govorim da su građani Rijeke ujedno i građani Republike Hrvatske te plaćanjem poreza pune državni proračun pa bi državna ulaganja u Rijeku trebala biti normalna stvar, a ne nešto za što trebamo moliti i lobirati i biti zahvalni.

Kakav je vaš stav kada je riječ o budućnosti SDP-a kojemu je na čelu Siniša Hajdaš ​Dončić?

– Moja je želja da SDP postane stranka s jasno definiranim politikama, jasnim stavovima i jasnim programom koji bi predstavljao kvalitetnu alternativu ovoj HDZ-ovoj Vladi, odnosno ovoj kombinaciji HDZ-a i Domovinskog pokreta. Uvjerena sam da Siniša Hajdaš Dončić može voditi SDP u takvu budućnost.

Predsjednički izbori su pred vratima. SDP je podržao novu kandidaturu Zorana Milanovića. Mislite li da je to dobar potez i nije li SDP trebao ići sa svojim kandidatom?

– SDP će u novom ciklusu ojačati i učvrstiti svoje stavove, politike i programe te u prvi plan pozicionirati njihove nositelje, dakle osobe koje će činiti jasnu razliku prema drugim strankama i politikama i koje će moći jasno artikulirati stavove SDP-a. Zoran Milanović najjasnije utjelovljuje poziciju SDP-a i vrijednosti koje zagovaramo kao stranka. Osobno smatram da je kao predsjednik države do sad kvalitetno štitio i zagovarao interese Hrvatske i bio brana katastrofalnoj HDZ-ovoj vlasti. Pogotovo u kontekstu vanjske politike. Predsjednik Milanović je državnik koji vodi brigu o svim građanima zemlje i dobrobiti suvremene Hrvatske.