Nikad više polemika u turističkom sektoru, posebno kod iznajmljivača, nije izazvala aktualna Vladina turistička reforma. Očekivano, jer novi zakonski i porezni okvir idu na obuzdavanje rasta kapaciteta u privatnom smještaju, ali i veće oporezivanje. Međutim, mnogo je tu nedorečenosti i nelogičnosti, pa tako i sami čelnici primorskih turističkih gradova i općina ukazuju kako će, primjerice, drastično povećanje paušalnog poreza na dohodak opteretiti najosjetljiviju kategoriju stanovništva, ali neće riješiti ključan problem, nastao zbog višegodišnjeg sustavnog zanemarivanja prakse povećanja broja smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju. Upozoravaju i kako mnoge destinacije već sada imaju skoro jednak broj komercijalnih i nekomercijalnih kapaciteta, jedne koji su registrirani kao gospodarski subjekt, sa svim poreznim i neporeznim opterećenjima, i druge koje sustav ne prepoznaje, posebno u poreznom smislu.

O tome što konkretno donosi nova reforma turizma, zašto je privatni smještaj postao »dežurni Pedro« i očekuje li se da će s rastom poreznih davanja i cijene u hrvatskom turizmu rasti, razgovarali smo s hrvatskim ministrom turizma Tončijem Glavinom.

Pravedne izmjene

Jeste li očekivali ovoliko reakcija na terenu na najavljeni novi set zakonskih promjena. Zadnjih tjedana, osim samih udruga iznajmljivača, reakcije su stigle i iz nekoliko političkih stranaka.

– Sve promjene koje donosimo, donosimo upravo zato da bi se svi koji se turizmom bave danas, mogli njime baviti u budućnosti i biti jednako konkurentni i uspješni. I to je polazna točka svih aktivnosti hrvatske Vlade. Razumljivo je da su ove porezne izmjene ujedno i plodno tlo za politička previranja, ali ono što je nepobitno jest činjenica da iza naših odluka stoje egzaktne brojke i pokazatelji. Odluke nismo donosili napamet, već su one utemeljene. Ono što je dosad bilo prosječno oporezovano 1 do 2 posto, sada će biti prosječno oporezovano 5 do 6 posto, što je i dalje niže u odnosu na druge djelatnosti.

Moramo biti svjesni činjenice da smo mi samo u ovoj godini u odnosu na 2023. na tržište stavili novih 30 tisuća kreveta. Ove godine u samom srcu sezone njih 40 posto ostalo je prazno, a i činjenica jest da nam od 2018. godine kontinuirano pada popunjenost baš u tom segmentu smještajne ponude, unatoč činjenici da imamo rast broja dolazaka i noćenja. Jednako zabrinjavajuće je to što ako prođete sada od Istre do Dubrovnika, vidjet ćete na tisuće kranova, odnosno gradnju novih objekata koji će kroz godinu, dvije biti na tržištu. Isključivo radi nas samih moramo zaustaviti taj nekontrolirani napad na prostor i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Upravo u cilju zaštite hrvatskog turizma i njegove budućnosti jer održivi turizam nema alternativu.

Zato je jako važno ovdje naglasiti da su ove porezne izmjene prvenstveno pravedne za sve pružatelje usluga u domaćinstvu, jer su bazirane na prosječnim prihodima po krevetu, a dosad je taj dio bio značajno podoporezovan u odnosu na sve druge djelatnosti, što je upravo i rezultiralo nekontroliranim »bujanjem« te djelatnosti koja već danas ugrožava model održivog turizma koji želimo i trebamo.

Hoće li Vlada povući iz procedure set poreznih zakona te se okrenuti progresivnom oporezivanju, kako su primjerice zatražili PGS i Unija Kvarnera?

– Nažalost, nekolicina političkih dionika, jasno pokazuju kako nisu dorasli zadatku i kako radi isključivog populizma javno iznose teze koje ne samo da nisu točne, nego nisu usmjerene za dobrobit održivosti hrvatskog turizma, dok se iza zatvorenih vrata zapravo uvelike slažu s aktivnostima koje provodimo i smatraju ih nužnima.

U Vladinom Programu naveli smo da ćemo nastojati porezno opterećenje prebacivati s rada na druge izvore gospodarske snage, prije svega imovinu, odnosno nekretnine. Pružanje usluga u domaćinstvu je trenutno značajno podoporezovano i to je ključan razlog koji je doveo do hiperinflacije ponude i značajnog pada popunjenosti kapaciteta iz godine u godinu. S novim poreznim izmjenama približavamo porezno opterećenje kratkoročnog i dugoročnog najma, a što je jako važno u svemu tome, štitimo sve one koji se turizmom žele baviti i u idućem godinama i mladim obiteljima stvaramo uvjete za njihovo priuštivo stanovanje.

Jasna matematika

Je li realna činjenica da praktički isti porezni tretman ima netko tko je u vilu s bazenom »ulupao« pola milijuna ili milijun eura i sada je iznajmljuje i netko tko ima jedan apartman u svojoj kući?

– Kao što sam već rekao, ovaj novi prijedlog paušala pravedan je za sve pružatelje usluga u domaćinstvu, a to smo postigli tako što smo ga bazirali na prosječnim prihodima po krevetu, a ne po smještajnoj jedinici. U cijeloj ovoj reformi jednako važni dionici su gradovi i općine, koji mogu i moraju, zoniranjem povećati porezno opterećenje na onim područjima gdje se postiže prihod iznad 40 eura, jer u našim izračunima stoji prosječni prihod do 40 eura.

Ta je matematika vrlo jasna i precizna. Uzmimo primjer u mjestima Indeksa turističke razvijenosti (ITR) I, a to su 61 turistički najrazvijeniji gradov i općina, gdje porezno opterećenje po krevetu na razini godine iznosi 150 eura, a prosječna popunjenost prema podacima sustava e-Visitor 65 dana te ako 150 eura podijelimo sa 65 dana, dobivamo porez po danu u iznosu od 2,3 eura. Kada to podijelimo sa 40 eura prosječnog prihoda po krevetu, a to je prema podacima koji sami iznajmljivači prijavljuju u obrascima koje dostavljaju Poreznoj upravi, dolazimo do poreznog opterećenja od 5,7 posto. Ako po istom principu računamo porezno opterećenje u ITR II, gdje je porezno opterećenje na razini godine 100 eura, a cijena po danu 30 eura, dolazimo do 1,66 eura po danu, odnosno 5,5 posto poreza. Vrlo jednostavno, što sam već rekao, nešto što je do sada bilo oporezovano prosječno 1 do 2 posto, sada će biti prosječno oporezovano 5 do 6 posto. Mislim da to dovoljno govori i o povećanju i o pravednosti.

Pravi domaćini

Zašto je privatni smještaj, ustvari, od nečega što je bio specifikum nekadašnjeg jugoslavenskog, a sada i hrvatskog turizma i jedan od najbolje uređenih sustava u Europi, postao »dežurni Pedro«?

– Osim što ćemo zakonski odvojiti pravog domaćina od drugih iznajmljivača, kvalitetnije ćemo brendirati smještaj kod domaćina, odnosno raditi na prepoznatljivosti na razini svih emitivnih tržišta. Domaćini, odnosno naši obiteljski iznajmljivači, nipošto nisu »Pedro«, već dodana vrijednost koju želimo i trebamo, ali je »Pedro« nekontrolirani rast, koji je doveo do toga da u srcu sezone imamo 40 posto praznih kapaciteta u privatnom smještaju.

Kako komentirate najave da će ovom reformom u privatnom smještaju najviše nastradati oni najmanji i najslabiji, primjerice penzioneri koji kako bi si, s obzirom na »visoke« hrvatske mirovine, osigurali dostojanstven život?

– U najvećoj mjeri naši umirovljenici su domaćini o kojima i govorimo i upravo svim mjerama koje donosimo otvorit ćemo im i dodatni prostor i podignuti konkurentnost.

Kao što sam već rekao, Vlada sve što radi od prvog dana svog mandata, radi na dobrobit naših građana, od kojih smo dobili povjerenje već treći put zaredom. Ne zaboravimo da je zahvaljujući svim paketima mjera i reformama prosječna neto plaća porasla za 76 posto, da je prosječna mirovina rasla za 75 posto, da imamo najmanju nezaposlenost u posljednjih 40 godina, da je u našem mandatu zaposleno dodatnih 308.000 ljudi… Sve su to rezultati ove Vlade i nastavit ćemo raditi u tom smjeru, prvenstveno kako bismo zaštitili i omogućili što bolji i kvalitetniji život svim našim građanima.

Realno je očekivati da će iznajmljivači novi financijski teret pokušati prebaciti dalje na krajnjeg korisnika, što znači ponovno dizanje cijena. A znamo da su one rasle i ove godine i lani, što pod impulsom narasle potražnje nakon pandemije, što zbog rasta troškova i davanja i prije aktualne porezne reforme… S time da, kako ste i sami rekli, u špici imamo 40 posto kapaciteta u privatnom smještaju prazno. Očekujete li boom cijena u privatnom smještaju nagodinu? Posljedično i rast cijena u drugim segmentima smještaja?

– Kao što sam govorio od prvog dana svog mandata, ponovit ću i sada, a to je da je realno formiranje cijena turističkih usluga od iznimne važnosti i cijena mora pratiti kvalitetu usluge. U konačnici cijene će formirati tržište. Upravo radi izrazite podoporezovanosti, danas ne postoji profitabilnija grana od turizma, a ta profitabilnost ostat će i s ovim izmjenama, samo s manjim maržama. Zato pozivam na oprez i na promišljeno i realno formiranje cijena, jer razloga za neopravdano podizanje cijena nema.

Tri pravilnika

Nedavno su na snagu stupila tri pravilnika proizašla iz novog Zakona o turizmu. Stotinjak stranica materijala je pred turističkim zajednicama koje su zadužene za računanje prihvatnih kapaciteta i donošenje planova razvoja destinacija koji će ići vijećima općina i gradova na usvajanje. O kojim se rokovima radi za izradu i usvajanje ovih dokumenata? Što oni donose destinacijama?

– S ova tri pravilnika krenula je operacionalizacija reforme upravljanja razvojem turizma te će sada svaki grad ili općina moći definirati i vrlo jasno profilirati svoju destinaciju. Moći će upravljati strukturom i brojem smještajnih kapaciteta te istodobno, ako smatraju da je potrebno, i ograničiti izdavanje rješenja za pojedinu vrstu smještajnih odnosno ugostiteljskih objekata, ako izračun prihvatnih kapaciteta pokaže da je to potrebno. To će moći napraviti na razini cijele jedinice lokalne samouprave, ali čak i mikrolokacijski, samo u jednom dijelu destinacije, ulici. Destinacije tako dobivaju dodatne alate kojima moraju preuzeti svoju zadaću i definirati na koji način će koristiti prostor i kako će usmjeriti svoj daljnji razvoj.

Pravilnici su pisani tako da s jedne strane izbalansiraju potrebu za normiranjem pojedinih postupaka i procedura te jednoobraznog postupanja destinacija, a s druge strane vodila se briga o fleksibilnošću zbog velike različitosti naših destinacija u razvijenosti turizma, kao i resursne osnove. Pa tako, primjerice, osnovne indikatore održivosti moraju pratiti sve destinacije, a specifične svaka destinacija odabire sukladno svojim obilježjima i razvojnom smjeru. Isto tako, izračun prihvatnih kapaciteta moraju raditi samo najrazvijenije turističke destinacije koje su razvrstane u indeks turističke razvijenosti I i II. Kada govorimo o rokovima, rokovi za donošenje planova upravljanja u destinacijama razvrstanim u ITR III, IV i 0 su do kraja ove godine, a za one razvrstane u ITR I i II, koji uključuju i izračune prihvatnih kapaciteta, do kraja 2025. godine.

Smatrate li da su svi lokalni TZ-i dovoljno ekipirani da bi nove zadaće proveli u djelo? Očekujete li da će se koristiti usluge vanjskih konzultanata, odnosno koja će uloga biti županijskih TZ-ova i HTZ-a? Mogu li lokalne turističke zajednice tu očekivati potporu?

– Pravilnici su rađeni u suglasju sa svim relevantnim dionicima turističkog sektora, imajući u vidu ljudske, financijske i stručne kapacitete turističkih zajednica i smatramo kako turističke zajednice mogu samostalno ispuniti obveze. Još prije početka i tijekom izrade samih pravilnika, stalno smo komunicirali sa svim dionicima, uvažili njihove primjedbe i prijedloge, kako bismo uspješno realizirali sve ciljeve. Uza sve to, prvi put sam održao sastanak s direktorima svih turističkih zajednica kako bismo im još dodatno sve predstavili i poslušali njihove sugestije, jer znamo koliko su oni važni čimbenici u cijelom procesu reforme. Na temelju svega, a kako bismo olakšali proces operacionalizacije, uz pravilnike smo objavili i smjernice za izradu planova upravljanja. Smjernicama se detaljno opisuje proces izrade plana upravljanja, načini na koje se mogu prikupiti potrebni podaci za izračun osnovnih pokazatelja, kao i predlošci za izračun tih pokazatelja. Posebne su smjernice izrađene za provedbu primarnih istraživanja, odnosno za anketiranje lokalnog stanovništva i istraživanje zadovoljstva turista. Uza sve to, Ministarstvo će dodatno cijelo vrijeme biti na raspolaganju turističkim zajednicama i pružati im podršku u njihovim aktivnostima. Zadovoljni smo kad vidimo kako već promišljaju neke jedinice lokalne samouprave te će iskoristiti mogućnost da zajednički naprave plan upravljanja, kao primjerice otok Hvar, koji sam posjetio baš neki dan, gdje su dva grada i dvije općine odlučili kako će zajedno napraviti sve potrebne dokumente na razini otoka.

Pokazatelji održivosti

Jedna od glavnih zamjerki kod novog Zakona o turizmu i najavljenih alata za upravljanje destinacijom koje on donosi, jest činjenica da će biti vrlo teško dobiti realne podatke, a time i temelje za planiranje s obzirom na velik udio nekomercijalnog smještaja. Na otoku Krku je broj komercijalnih i nekomercijalnih kreveta gotovo izjednačen. Kako će se ti silni kapaciteti uopće obuhvatiti budućim kalkulacijama, ako uopće?

– Pokazateljima održivosti obuhvaćena je kategorija i komercijalnog i nekomercijalnog smještaja, a svi podaci vode se u sustavu e-Visitor. Pod kategorijom komercijalnog smještaja podrazumijevamo smještajne kapacitete iz kategorije hotela, kampova, objekata u domaćinstvu, OPG-ova, hostela, apartmana i slično, dok pod nekomercijalni smještaj ubrajamo smještajne jedinice koje se odnose na vikendice, stanove ili kuće stanovnika grada ili općine, odnosno onih objekata koji se ne koriste za iznajmljivanje turistima, već članovima obitelji. Svi podaci, dakle, postoje, i svi su uključeni u sve kalkulacije, a kako sam rekao, sve je s primjerima navedeno i u smjernicama.

Kako uopće stati na kraj bujanju gradnje stanova na obali koji ne služe za stanovanje, već za povremeni odmor, a koje si, s obzirom na cijene nekretnina, lokalno stanovništvo ne može i neće ni moći priuštiti? Znači, kupuju uglavnom nerezidenti, mahom stranci, koji plaćaju samo porez na vikendice, odnosno prema najavama ubuduće porez na imovinu. I iluzorno je očekivati da će astronomske cijene kvadrata takvih nekretnina u skorije vrijeme pasti.

– Pozitivne promjene možemo postići upravo svim ovim aktivnostima koje provodimo, jer ciljevi ove reforme nastoje umanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina. I sami govorite o bujanju gradnje stanova koji služe za povremeni odmor i zato što smo prepoznali taj problem, odlučili smo ga rješavati s nacionalne razine, jer nam je cilj upravo priuštivo stanovanje za naše građane.

Krugovi reforme

Kada govorimo o strancima, kao državljani EU-a oni će u Hrvatskoj, koja je punopravna članica EU-a, plaćati sve iste poreze kao i svaki građanin Republike Hrvatske. Kako osobno vidite budućnost privatnog smještaja u Hrvatskoj? U kojem smjeru se treba razvijati?

– Budućnost privatnog, odnosno obiteljskog smještaja, vidim baš u posebnom brendiranju ove vrste smještaja, kao jedne specifičnosti Hrvatske po kojoj je turisti prepoznaju i zbog koje joj se stalno vraćaju. Smještaj kod domaćina s autohtonom ponudom, s iskustvom života lokalnog stanovništva, gdje uz smještaj ide i obavezan osmijeh i ljubaznost domaćina, to je hrvatska tradicija i taj dio želimo njegovati i u budućnosti. Nasuprot tome, želimo zaustaviti daljnju neplansku apartmanizaciju koja narušava kvalitetu života lokalnog stanovništva ugrožavajući i prostor, i prometnu infrastrukturu, i prirodne resurse. I zato ponavljam još jednom, danas moramo misliti o budućnosti, jer ako sada ne učinimo sve ove promjene, ugrožavamo uspješnost hrvatskog turizma u godinama pred nama.

U posljednje vrijeme se čuje da se traži prijelazno razdoblje da se ljudi prilagode. Ima li šanse da izmjene ne startaju 1. siječnja?

– Prvi dio ove reforme starta od 1. siječnja sljedeće godine. Kao što sam i rekao, potrebno će biti nekoliko krugova promjena da bi se cijela reforma u potpunosti implementirala i za to smo također spremni.