O problemima koje otočnom stanovništvu već više od tri desetljeća uzrokuju divlje svinje napisano je mnoštvo novinskih tekstova i snimljeno više televizijskih priloga. Na Cres su dolazili najviši predstavnici vlasti, a otočani odlazili na sastanke u Zagreb gdje su pokušavali nadležne uvjeriti kolike štete alohtona divljač nanosi otočnoj bioraznolikosti, baštini i gospodarstvu. Još je u ožujku 2004. godine Gradsko vijeće Grada Cresa donijelo Deklaraciju o alohtonoj divljači na otoku Cresu u kojoj izričito stoji da takvu divljač treba ukloniti iz okoliša, ali ni 20 godina kasnije nije se puno postiglo. Lani je na sjednici Gradskog vijeća dr. Ugo Toić, direktor Otočne razvojne agencije OTRA, istaknuo da bi problem trebalo analizirati sa znanstveno-stručnog stajališta jer se o temi nezavičajne divljači do tada raspravljalo samo na političkoj razini.

– Vjerujem da rješenje može dati samo struka koja će osmisliti integrirani pristup problemu, ne samo puškom. Inovativna, sveobuhvatna rješenja mogu predložiti samo stručnjaci, a na političarima, odnosno zakonodavcu i javnim upravnim tijelima je da ih prihvate i stvore pravne i financijske uvjete koji će omogućiti njihovu provedbu, zaključio je tada dr. Toić.

U međuvremenu su ostvareni kontakti sa stručnjacima iz Natural Resources Institute iz Finske i CETIP Networka iz Češke, koji su ljetos u prostoru Zajednice Talijana Cres održali radionicu pod nazivom »Multi-species Management« (Viševrsno upravljanje). Na radionici su sudjelovali predstavnici dionika s nacionalne, regionalne i lokalne razine koji su izravno i neizravno uključeni u izazove koje na cresko-lošinjskom otočju uzrokuje nezavičajna divljač.

Projekt COEVOLVERS

Radionica je održana u sklopu projekta COEVOLVERS koji se financira iz okvirnog programa Horizon Europe, a glavni mu je cilj istražiti kako rješenja temeljena na prirodi (NBS – Nature Based Solutions) mogu doprinijeti društvenim promjenama potrebnim za rješavanje aktualne biološke i klimatske krize. Cresko-lošinjsko otočje uključeno je u navedeni projekt kao jedno od manjih pilot-područja za što je prvenstveno zaslužna profesorica Tatiana Kluvánková s Instituta šumske ekologije Slovačke akademije znanosti, koja već 15 godina ljetuje u Martinšćici i veliki je zaljubljenik u otok Cres i njegove prirodne vrijednosti.

Profesorica menadžmenta Tatiana Kluvánková za sebe kaže da je ekološka ekonomistica koja više od 20 godina proučava transformaciju održivosti i transdisciplinarnu suradnju između prirodnih i društvenih znanosti u raznim projektima i na lokacijama diljem Europe. Na Cres je prvi put došla radno, a nakon toga se redovito vraćala jer je na otoku pronašla idealno mjesto za odmor.

– Otok Cres sam prvi put posjetila 2009. godine u sklopu konferencije Europskog društva za ekološku ekonomiju koja se održava u Ljubljani. Od tada je Cres postao moja destinacija za odmor. Svake godine divimo se suživotu prirode i zajednice te stvaramo nova prijateljstva. Od 2018. do 2021. godine u sklopu našeg projekta SIMRA surađivali smo na formiranju društvenih inovacija u naselju Vidovići i na engleskoj verziji knjige Naši stari Vidošćani, autora Ive Saganića. Sada se vraćamo s još jednim EU projektom COEVOLVERS, kaže profesorica Kluvánková i objašnjava kako se projekt COVOLVERS nadovezuje na istraživanja provedena u osam europskih zemalja (Češka, Slovačka, Španjolska, Italija, Mađarska, Finska, Estonija i Škotska). Projekt koristi holistički pristup koji usklađuje ljudske aktivnosti s ekološkim sustavima kako bi suživot ljudi i životinja bio održiv što osobito vrijedi za najranjivije vrste i zajednice.

Tradicionalni otočni sustav stočarskog uzgoja ugrožen je mnogim vrstama negativnih pritisaka, no za creske ovčare najveću opasnost predstavlja prisutnost nezavičajnih vrsta divljači, prije svega divljih svinja. Pitali smo profesoricu Kluvánkovu može li struka pronaći rješenje za taj problem.

Očuvanje održivosti

– Naše namjere su definirati međupovezanost fizičkog i društvenog značenja rješenja temeljenih na prirodi i pokrenuti viševrsno upravljanje kako bi se očuvao pašnjački uzgoj creske ovce. Međutim, moramo uzeti u obzir i druge međusobno povezane izazove, kao što su demografske promjene te kapaciteti ključnih lokalnih aktera.

Vjerujemo da zajedničkim snagama možemo naučiti i pronaći put za očuvanje održivosti Cresa radeći s prirodom i poštujući je, kaže Tatiana Kluvánková koja otok Cres izbliza promatra već više od desetljeća te ima svoju viziju lokalne zajednice za 10 godina.

– Današnji život je dinamičan i promjene su brze. Otok Cres 2035. godine definitivno neće biti isti kao danas. Najvažnije prednosti koje vidim su prirodna bogatstva koja su uravnotežena s ljudskim aktivnostima. Oni stvaraju creski identitet čije su središnje komponente otvoreni prostor, creska ovca, suhozidi, rijetka naselja i supovi.

Prilagođavanje otoka masovnom turizmu svakako bi bilo lakše, ali ta bi kratkoročna korist sasvim sigurno došla na naplatu nepopravljivom štetom na tradicionalnim aktivnostima i bioraznolikosti. Kopiranje poslovnog plana masovnog turizma sa susjednih otoka ne generira automatski uspjeh, ali svakako povećava rizik od gubitka najvažnijeg kapitala Cresa, a to su prirodne ljepote i suživot ljudi s prirodom. U mojoj viziji Cresa 2035. godine, najvažniji poslovni plan je imati Naturu 2000 na cijelom otoku i razvijati ekoturizam, ali obveza je lokalne zajednice da zadrži uvjete i poštuje pravila. Vidim puno potencijala u promicanju tradicionalnog pastirskog sustava uz podršku digitalnih inovacija kao što su promet, solarna energija, eko-turizam te zaštita divljih životinja, a sve usmjereno prema ugljično neutralnoj transformaciji. Ponovno pretvaranje otočnog krajolika u otvorene pašnjake bi, uz ravnotežu bioraznolikosti, stvorilo mogućnosti za dodatne poljoprivredne aktivnosti kao što je bila destilerija ljekovitog bilja, koju je izvorno uvela obitelj Linardić.

Mi u COVOLVERS-u vjerujemo da mjere temeljene na prirodnim rješenjima mogu pridonijeti razvoju tog potencijala. To nije jednostavan i brz proces, a zahtijeva angažman i predanost ključnih ljudi, što je na Cresu slučaj pa se jako veselim daljnjoj suradnji, zaključila je Tatiana Kluvánková.

Creski slučaj predstavljen je na COEVOLVERS-ovoj radionici Beskydy 2024. održanoj krajem rujna u češkim Velkim Karlovicama. Ugo Toić govorio je na temu »Prijetnja od nezavičajne divljači na otoku Cresu: Rizik ili prilika za poljoprivredu velike prirodne vrijednosti i otpornost otoka?« Istaknuo je kako se konflikt između dviju ne-ljudskih vrsta (divlje svinje i ovce) u konačnici reflektira i na sukob dviju skupina ljudi (lovce i ovčare), od kojih svaka zagovara prava pojedine životinjske vrste. Sudionici radionice, u kontekstu pojma viševrsne pravde o kojem se u posljednje vrijeme sve više raspravlja među znanstvenicima, postavili su pitanje koja od životinjskih vrsta – divlja svinja ili ovca – ima veće pravo na život, odnosno je li moguće razviti plan viševrsnog upravljanja koji bi istovremeno vodio računa o upravljanju ovcama i divljim svinjama.

Tim za creski slučaj

Creski slučaj proučava COEVOLVERS tim koji čine prof. Juha Hiedanpaa i dr. Jani Pellikka s Finskog instituta za prirodne resurse (LUKE) koji je koordinator projekta, dr. Martin Špaček i dr. Jirí Louda iz Srednjoeuropske istraživačke mreže CETIP, Tatiana Kluvánková u ime SlovakGlobea koji djeluje u sklopu Slovačke akademije znanosti te dr. Ugo Toić, direktor OTRA-e, kao član savjetodavnog odbora projekta.