ZAGREB – Pod pokroviteljstvom Razreda za društvene znanosti HAZU-a i Razreda za filološke znanosti HAZU-a u Zagrebu je održan znanstveni skup »Fran Kurelac i njegovo djelo«. Godina je ovo u kojoj se obilježava 150. obljetnica smrti (Zagreb, 18. lipnja 1874.) ovog zaslužnog filologa i redovitog člana Akademije rođenog u Bruvnu kod Gračaca 14. siječnja 1811. godine, koji je svojim djelovanjem ostavio poseban trag u hrvatskoj povijesti druge polovine 19. stoljeća, posebice onoj filološkoj. Stoga je skup imao za cilj ponovo skrenuti pozornost na daljnju potrebu proučavanja iznimnog života i djela Frana Kurelca.

Riječka filološka škola

Otvarajući skup predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt istaknuo je činjenicu da je Kurelac bio jedan od prvih članova Akademije, odnosno prvi član Akademije u Razredu historičko-filologičkom. No, osim što je bio predvodnik riječke filološke škole, Kurelac je bio i prevoditelj, putopisac, govornik, pjesnik te sakupljač narodnog blaga. »Svojim je djelovanjem mnogo pridonio narodnom preporodu u Hrvatskom primorju i Istri, ponajprije u Rijeci gdje je 1849. godine radio u riječkoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskog jezika, ili, kako je sam potpisivao, učitelj narodnog jezika«, kazao je predsjednik HAZU-a. Pritom je podsjetio da je iz te gimnazije Kurelac otpušten 1854., a sve zbog svoje borbe protiv ukidanja narodnog hrvatskog jezika.

Već su prva nadahnuta izlaganja pokazala koliko je teško u desetak minuta raščlaniti brojne aspekte djelovanja Frana Kurelca čiji se život preklapa s burnim dobom hrvatske i riječke državnopravne povijesti. Kurelac je tako onaj koji je strastveno inzistirao da jezikoslovlje uđe u program Akademije. Govorilo se na skupu i o Kurelcu kao polemičaru, poglavito kroz prizmu odnosa između dviju filoloških škola, one riječke i one zagrebačke. Boravio je Kurelac u dva navrata i među gradišćanskim Hrvatima gdje je sakupljao narodne i pučke pjesme, a pričalo se i njegovu specifičnom odnosu prema ličkom zavičaju o kojem podosta govori činjenica da su sve njegove publikacije potpisane »starinom Ogulinac, a rodom iz Bruvna u Krbavi«.

Vrstan stilist

Kurelac je bio i vrstan stilist, kako onaj koji je imao dobar stil, tako i onaj koji se bavio stilom i stilistikom. A u njegovu bogatu opusu važno je i vrijedno djelo i ono naslova »Imena vlastita i splošna domaćih životin u Hrvatov a ponekle i Srbalj s primetbami« u kojem autor donosi imena ženki vrste domaća koza.

Fran Kurelac radio je i kao knjižničar taman da se ne čini nimalo slučajno da je skup održan u knjižnici HAZU-a. Koliko je važnim smatrao borbu za hrvatski jezik i poznavanje vlastite povijesti, posvjedočio je i jedan od slajdova za izlaganja. U njemu rečenice kojima Kurelac objašnjava svojim učenicima važnost poznavanja povijesti te preporodne poruke poput one: »Žito, kojim da obrodimo, to je nauk; višje li ga bude, to i žetva bolja i domovini korist veća. Čto je žalostnije od praznog klasa? Tužna li domovina bez slavnieh sinov! Svačija bude, svoja ne bude.«