Održivo stanovanje

Država će platiti vlasnicima, a podstanari državi. Evo što se dosad zna o Vladinom planu s praznim stanovima

Dražen Katalinić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Čak 595 tisuća stanova je prazno, što je gotovo četvrtina ukupnog stambenog fonda u Hrvatskoj



Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić predstavio je jučer dugoočekivani Nacionalni plan stambene politike do 2030. koji bi trebao omogućiti priuštivo i održivo stanovanje, u sklopu kojega se nalazi i Program priuštivog najma za koji Bačić kaže da je svjestan da će izazvati najveće polemike u javnosti, posebno u dijelu koji se odnosi na privatne vlasnike stanova. Prema prijedlogu priuštivog najma stanova, vlasnicima praznih stanova predlaže se da stan iznajme državi na rok od najmanje tri, a najviše 10 godina, uz uvjet da je stan dvije godine prazan kako bi se takvi stanovi iznajmili kućanstvima koja ostvaruju prihode ispod prosječne razine, a iznad granice siromaštva, odnosno ona kućanstva čiji troškovi stanovanja prelaze 30 posto ukupnih prihoda.


Zauzvrat, država bi vlasnicima stanova koji bi ih dali u najam isplatila cjelokupan iznos medijalne stanarine na području određene lokalne jedinice za razdoblje najma u dvije rate, a prvu odmah po sklapanju ugovora, koja neće biti manja od 50 posto, dok bi se druga rata isplatila tijekom trajanja ugovora. U Ministarstvu graditeljstva procjenjuju da bi se na takav način iznajmilo oko devet tisuća stanova.


Stabilizirati tržište


– Prvi put uvodimo javno-privatno partnerstvo za stanove u privatnom vlasništvu. APN će upravljati tim stanovima i useliti najmoprimca i on će plaćati priuštivi iznos najamnine APN-u, a sredstva idu u Revolving fond. Vlasniku stana i najmoprimcu država jamči pravnu sigurnost najamnog odnosa, pojasnio je Bačić, dodavši da će se za priuštivi najam morati mijenjati Zakon o najmu stanova.




Na primjeru izračuna koji je iznio državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir, bračni par s dvije medijalne plaće koje ukupno iznose 2.118 eura i dvoje djece ne starije od 14 godina, a s mjesečnim režijama od 213 eura, će od raspoloživog iznosa izdvojiti za najamninu 30 posto, što iznosi 571 euro, a mjesečna stanarina uplaćivat će se u Revolving fond. Također na primjeru izračuna ministarstva, vlasnik stana od 65 četvornih metara u Zagrebu, koji bi ga iznajmio državi za potrebe priuštivog najma na šest godina, od APN-a bi dobio nešto više od 42 tisuće eura u dvije rate, odnosno država će mu isplatiti iznos jednak medijalnoj najamnini za svaki mjesec trajanja ugovora. Kriteriji za najmoprimce i najmodavce će se definirati pravilnikom, a za sve njih bit će raspisan javni poziv.


– Mislimo da će se, s politikama i planovima Europske unije, stabilizirati tržište nekretnina. Mi nemamo čarobni štapić da možemo reći što će biti za 10 godina, ali možemo jamčiti svakom najmodavcu da će mu stan biti vraćen nakon isteka ugovora u istom stanju kakav je bio i da će mu biti isplaćen novčani iznos, istaknuo je ministar.


Bačić je najavio i da će se graditi novi stanovi u državnom vlasništvu, zbog čega će se donijeti i novi Zakon o POS-u, prema kojemu će 50 posto stanova u POS-ovim zgradama biti za prodaju, a 50 posto za priuštivi najam. Na takav model su se odlučili, kaže Bačić, kako ne bi došlo do getoizacije stanara u priuštivom najmu. Do 2030. kroz programe POS-a planira se gradnja osam tisuća stambenih jedinica, na potpomognutim područjima izgradit će se i obnoviti dvije tisuće stanova, aktivirat će se i najmanje 1.200 državnih stanova uz dodatno preuzimanje dijela stanova u vlasništvu javnog sektora, dok će se aktivnom zemljišnom politikom i poticanjem rada neprofitnih stambenih zadruga izgraditi još 1.200 stambenih jedinica. Povećat će se i kapacitet studentskog smještaja kako bi se oslobodio stambeni kapacitet u velikim gradovima.


Poticanje gradnje


Država će svojim mjerama poticati i privatne investitore da grade u zonama koje će biti za priuštivo stanovanje kroz jednostavniji, brži i jeftiniji pristup zemljištu, ali uz obvezu da u tim zgradama određeni postotak stanova mora biti za priuštivo stanovanje.


Za ostvarenje cjelokupnog Nacionalnog plana stambene politike do 2030. mijenjat će se više zakona, ali i donositi novi, među kojima su Zakon o prostornom uređenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, uz već spomenuti Zakon o POS-u. Operativno će ga provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) koja će, kroz izmjene Zakona o POS-u, postati središnje tijelo za provedbu Nacionalnog programa.


Provedba Nacionalnog plana stambene politike trebala bi koštati 1,2 milijarde eura, za što je potrebno osnivanje Revolving fonda iz kojeg će se financirati. U taj fond ulagat će se sredstva državnog proračuna, fondova EU-a, zajmovi banaka, kao i novci koje će građani uplaćivati kroz korištenje mjera priuštivog stanovanja.


– Ovaj strateški dokument izrađen je multidisciplinarno sagledavajući sve aspekte demografske, socijalne, gospodarske, financijske, prostorne i okolišne politike. Kroz sveobuhvatnu analizu identificirani su razlozi, kao i odgovori na iznimno visoke cijene stanova za kupnju, ali i najam u Hrvatskoj, rekao je Bačić, dodavši da će za ostvarivanje ciljeva biti potrebno aktivirati prazne nekretnine kroz mjere porezne politike i obnovu nekretnina u državnom vlasništvu.


Prazno je 595 tisuća stanova


U Hrvatskoj je trenutno 2,38 milijuna stambenih jedinica, a prema procjenama MMF-a, nedostaje nam 232.750 stambenih jedinica, dok u resornom ministarstvu ističu da 40 posto stambenog fonda, odnosno 958 tisuća stanova, nije za stanovanje.


Od tog broja, 231 tisuća stanova služi za kratkoročni najam, 132 tisuće za obavljanje djelatnosti, a 595 tisuća ih je prazno, što je gotovo četvrtina ukupnog stambenog fonda u Hrvatskoj. Inače, u Hrvatskoj se godišnje gradi oko 15 tisuća stanova, a za usporedbu, 80-ih godina prošlog stoljeća gradilo ih se 25 tisuća.