“Što je novo donio Pomorski zakonik u posljednjih dvadeset godina?”, bio je naziv znanstveno-stručnog skupa koji je danas održan na riječkom Pravnom fakultetu, u organizaciji tamošnjeg Zavoda za pomorsko pravo i pravo mora, Jadranskog zavoda HAZU-a te Hrvatskog društva za pomorsko pravo.

Bila je to prilika za retrospektivu rada na izradi i definiranju hrvatskog pomorskog zakonodavstva kroz protekla tri desetljeća, prvog hrvatskog zakona iz područja pomorstva iz 1994. godine, a potom i Pomorskog zakonika iz 2004., koji prihvaća rješenja suvremenih međunarodnih konvencija i protokola.

Kako je u uvodnom dijelu istaknula prof.dr. Dorotea Ćorić, predstojnica Katedre za pomorsko i općeprometno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, osim prigode za osvrt, organizacija jednog ovakvog skupa ujedno je i poziv svim mjerodavnim i eminentnim dionicima za otvoreni dijalog s ciljem daljnjeg poboljšanja standarda pomorskog gospodarstva u Hrvatskoj.

Jadranski zavod HAZU-a

Okupljenim domaćim znanstvenicima, stručnjacima i pravnim ekspertima iz područja pomorskog prava i prava mora obratila se upraviteljica Jadranskog zavod HAZU-a dr. Vesna Skorupan Wolff, koja je podsjetila na dugu tradiciju ove hrvatske znanstveno-istraživačke ustanove, koja je svoje djelovanje započela još tamo 1945. godine, kada je u Rijeci, na Sušaku, osnovan Jadranski institut.

Danas se Jadranski zavod HAZU-a bavi znanstvenim proučavanjima pomorskog i transportnog prava te međunarodnog prava mora, i jedan je od rijetkih pravno-znanstvenih zavoda u Europi specijaliziranih u spomenutim pravnim granama.

Njegov tim znanstvenika bio je angažiran u izradi nacrta Pomorska zakonika iz 1994. godine, novele Pomorskog zakonika iz 2004. godine te svih njegovih naknadnih izmjena i dopuna, a tu aktivnu ulogu trude se nastaviti i danas, poručila je dr. Skorupan Wolff, podsjećajući i na dugu i bogatu publicističku djelatnost koja se ponajprije reflektira kroz časopis Poredbeno pomorsko pravo, kojeg ovaj zavod izdaje još od 1958. godine.

Suradnja struke i zakonodavstva

Predsjednik Hrvatskog društva za pomorsko pravo dr. Gordan Stanković u svom je uvodnom izlaganju istaknuo kako su Pomorski zakonici iz 1994. i 2004. godine sjajni primjeri suradnje struke i zakonodavstva, na način da je politika poslušala struku što se, dodao je, kod zakonskih rješenja koja uređuju pomorsko dobro i morske luke ne može reći.

Nije želio ulaziti u razloge zašto je tome tako, a svoje je izlaganje zaključio javnim apelom prema svima koji mogu pripomoći da se u žalbenom postupku oslobodi splitski kapetan Marko Bekavac, koji je nedavno prvostupanjskom presudom u Turskoj osuđen na 30 godina zatvora.

Ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kap. Siniša Orlić podsjetio je kako je Pomorski zakonik iz 2004. godine tijekom protekla dva desetljeća doživio sedam značajnih izmjena koje su imale za cilj poboljšati sadržana zakonska rješenja.

“Peglao” se i usavršavao

Međutim, postojeći Zakonik tijekom protekla dva desetljeća doživio je i druge promjene kojima se “peglao” i usavršavao tako da danas ima više od tisuću članaka, pa je je ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe pri resornom ministarstvu postavio pitanje je li vrijeme za promjene i to bitne, a u skladu s preporukama Ureda za zakonodavstvo, moguće i na način da se materija vezana uz sigurnost plovidbe izdvoji u posebni zakon.

Koliko je ključno domaćim brodarima imati stabilan pravni okvir za poslovanje, naročito u uvjetima u kojima se pred njih postavljaju sve veća opterećenja i izazovi, od digitalizacije i dekarbonizacije, govorila je ravnateljica Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum Ivona Anić Miklec.

Ukazala je i da se prema resornom ministarstvu mora krenulo s inicijativom izrade cjelovite analize svih zakona koji se dotiču poslovanja brodarskih tvrtki, od pitanja stečaja, zapošljavanja stranaca, radno-pravnih statusa pomoraca, a sve kako bi se detektirali neuralgijski dijelovi s kojima se muče domaći brodari.