Drama »Kralj Gordogan« Radovana Ivšića prva je ovosezonska dramska premijera u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Ivšićevo remek-djelo, koje će prvi put na scenu zagrebačkog HNK-a postaviti redatelj Rene Medvešek, premijerno će se odigrati 25. listopada.

Ova nadrealistička drama, napisana 1943. godine, rekontekstualizira se novom inscenacijom te doživljava zastrašujuću aktualizaciju potaknutu okrutnim zbivanjima kojima smo, nažalost, okruženi, objasnila je dramaturginja Ana Prolić te dodala kako ova »nadrealistička antibajka« izokreće uvriježene postavke bajkovitog svijeta; Gordoganov protivnik onemoćan je čarobnim napitkom zaborava, ljubavni par obješen, a luda koja jedina ima slobodu govora skončat će nesretnim slučajem. Priča je ovakva: u čudesnu kraljevstvu kralj Gordogan ubojstvom Bijeloga kralja dolazi na vlast. Zatvara Bijelu, kćer bivšega kralja i nasljednicu, u kulu. Svoju strahovladu deklarativno proglašava mudrom. O sebi govori u prvom licu množine kao da nema svijeta izvan njega. No, njegovo je kraljevstvo na rubu urušavanja. Seljaci se svađaju oko komadića zemlje. I dok dvorski čupači očiju i rezači ušiju ne prestaju raditi, prema kraljevstvu galopira hrabar i častan vitez koji bi mogao dokrajčiti Gordogana…

Radovan Ivšić (1921. – 2009.) najizrazitiji je predstavnik nadrealizma u hrvatskoj književnosti. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se upravo groteskna farsa na temu vlasti »Kralj Gordogan«, nastao na izvorima Jarryjeva »Kralja Ubua« te narodne bajke i usmene predaje, s mnoštvom povijesnih, književnih i kulturoloških aluzija te s neobičnim zvukovnim modelima i onomatopejama kojima je ostvario sukladnost radnje i zvukovnoga znaka. Kako ovim povodom ističu iz zagrebačkog HNK-a, Radovan Ivšić jedinstven je i kompleksan autor hrvatskoga književnog kanona. »Njegovo je kazalište kolektivni otpor svakomu nametnutom građanskom ukusu ili ideološkom dekretu, svakoj, kako bi to on nazvao, subvencioniranoj dosadi. Ivšićeva je poetika prostor nepokorene slobode u kojem se otkazuje poslušnost kako bi se kazalište vratilo svojoj biti, tijelu i poeziji i tišini koja stoji njima nasuprot«, istaknuto je.

Uoči premijere »Kralja Gordogana« naglašava se i to da se poetike Renea Medvešeka i Radovana Ivšića uvelike preklapaju: »Oba su autori u potrazi za kazališnom istinom. Umjetnički rad Renea Medvešeka, kao i onaj Ivšićev, pozornica je tijela i glumca, snova, poezije i tišine, ljubavi i opake stvarnosti.« Ravnateljica Drame Tena Štivičić istaknula je da se ovom predstavom daje i obol Ivšićevoj Družini mladih, pa tako u predstavi nastupaju mladi i talentirani glumci koji tek dolaze. Priču o apsolutističkom vladaru koji je u svojoj pohlepi nezaustavljiv u istrebljivanju svega vitalnog u svojoj kraljevini tako donosi mahom mlad glumački ansambl koji načinom izvedbe priziva slavnu Družinu mladih. Ansambl predstave čine Marin Klišmanić, Ivan Colarić, Tesa Litvan, Marin Stević, Ozren Grabarić (Gordogan), Lana Ujević, Igor Jurinić i Kristijan Petelin.

Uoči »Kralja Gordogana« HNK u Zagrebu pokreće i Kazališni doručak 23. listopada u 10.30 u prostoru foajea. Prvi će se Kazališni doručak otvoriti temom slojevita i beskompromisna teatra Radovana Ivšića, čije djelovanje obilježava otpor prema prevladavajućoj realističkoj dramaturgiji, a posebice jeziku podređenome sintaktičko-gramatičkim zakonima i semantičkim određenjima. »Kralj Gordogan« središnje je djelo u Ivšićevu opusu koje, oslanjajući se na strukturu bajke, raspršuje Ivšićev prostor pobune upravo u radikalnoj stilizaciji jezika, potenciranim ludizmom i groteskom. Uz razgovor će se popratiti estetska obilježja i djelovanje Družine mladih, teatarske skupine koju su osnovali Vlado Habunek i Radovan Ivšić te koja je postala kulturnim fenomenom 1940-ih godina. O svemu navedenom uime autorskog tima govorit će redatelj Rene Medvešek i dramaturginja Ana Prolić, a svoja će iskustva podijeliti i Seadeta Midžić, Frano Parać, Mladen Machiedo, Božo Kovačević, Tena Štivičić, Jon Graham, Jay Cruikshrank, Olivier Neveux, Snježana Pintarić i Nada Bezić.