Pripreme za zimu

Skladište plina Okoli popunjeno je do 95 posto kapaciteta: ‘Tko je plaćao 500, sad će 550 eura’

Dražen Katalinić

Foto Luka Stanzl PIXSELL

Foto Luka Stanzl PIXSELL

Naravno da sve ovisi o ogrjevnoj sezoni, kaže Dalibor Pudić, čelnik Hrvatske stručne udruge za plin



Uskoro počinje ogrjevna sezona i hrvatsko plinsko gospodarstvo je spremno. Sa sigurnošću se može reći da ćemo imati dostatne količine plina, čiji rast cijene za kućanstva, zahvaljujući Vladinim subvencijama, neće premašiti deset posto, rekao je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Dalibor Pudić u sklopu obilježavanja Dana plina i sjednice Skupštine HSUP-a. Posjetimo, bez Vladinih subvencija krajnja cijena plina za kućanstva, prema izračunu Hrvatske energetske regulatorne agencije, prosječno bi poskupjela za više od 25 posto.


Stabilna cijena


– Kad gledamo cijene u odnosu na prošlu godinu, onda možemo reći da će one biti nešto više od prošle godine, ali taj postotak neće prelaziti 10 posto. Dakle, ako je jedno kućanstvo prošle godine potrošilo 500 eura na godišnjoj razini, onda ove godine ne bi taj trošak trebao biti iznad 550 eura. Naravno da to sve ovisi o ogrjevnoj sezoni, je li topla ili hladna. Ako bude hladnija zima, onda će možda i trošak biti veći, pojasnio je Pudić, dodavši da bi cijene u slučaju hladnije zime bile nešto veće u periodu od siječnja do veljače. Ako ogrjevna sezona bude toplija, nastavio je Pudić, pretpostavljamo da će se pojaviti više plina na tržištu i da će onda cijene moći biti nešto niže.


Podsjetio je da će kućanstva koja imaju zaključene ugovore s opskrbljivačima, a koje su ugovarali do prvog listopada, imati stabilnu cijenu plina do prvog travnja iduće godine, odnosno vrlo vjerojatno i cijelu godinu dana, odnosno do prvog listopada iduće godine.




Pudić je pritom istaknuo da je zapunjenost plinskih skladišta u Europskoj uniji uoči ogrjevne sezone iznad 95 posto, a još u kolovozu je bila na 90 posto. I hrvatsko skladište plina u Okolima je također na razini zapunjenosti većoj od 95 posto, a u potpunosti su ispunjeni i svi kapaciteti LNG terminala u Omišlju.


Domaća proizvodnja


– Tu je i domaća proizvodnja koja se, nakon što je njen udjel prije oko godinu i pol dana pao na oko 20 posto, zahvaljujući novim nalazištima opet povećava. Možemo reći, prvo se stabilizirala ta proizvodnja u Hrvatskoj, a sad doživljamo i određeni rast, kaže Pudić, naglasivši da Hrvatska ima jako dobru energetsku infrastrukturu.


Pudić kaže da su cijene plina na europskom tržištu trenutno stabilne, pogotovo u odnosu na vrijeme prije dvije godine kad su dosegnule povijesni maksimum od gotovo 350 eura po megavatsatu, a zadnjih tjedana cijene plina kretale su se oko 35 eura.


– Kako analitičari ne predviđaju veće skokove cijena plina u Europi u bliskoj budućnosti, izgleda da je završila energetska kriza, poručio je Pudić, no i dodao da geopolitički čimbenici mogu utjecati na rast cijene.


– Uz pojačanu orijentaciju na ukapljeni prirodni plin i činjenice da plina na tržištu ima dovoljno, sve upućuje na zaključak da je za predstojeću zimu sigurnost opskrbe u EU-u neupitna, zaključio je Pudić.


U Zagrebu najveći prelazak potrošača na opskrbljivača u povijesti


Komentirajući prelazak potrošača s područja Zagreba iz Gradske plinare na Međimurje plin, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Dalibor Pudić je podsjetio da je tržište plina u Hrvatskoj profunkcioniralo još prije tri godine, no ove se godine, kaže, dogodio najveći prelazak potrošača na tržišnog opskrbljivača u povijesti.