U Opatiji se do petka održavaju Hrvatski dani sigurnosti (HDS). Ovo je ujedno i najveći skup, s čak pet događanja u jednom – 18. Konferencija hrvatskih menadžera sigurnosti, 6. Forum menadžera korporativne sigurnosti JI Europe (SEECSA), 6. Forum o urbanoj sigurnosti, 6. Forum o privatnoj zaštiti i 1. Forum povjerljivih osoba i internih korporativnih istražitelja.

Niz izazova

– Možemo jamčiti da će ovogodišnji Hrvatski dani sigurnosti biti najsadržajniji i najveći interaktivni poslovni događaj menadžera sigurnosti Hrvatske do sada. Spoj edukacije, zabave, novih poznanstava i novih prilika. Paneli će biti inspirativni, dijelom provokativni, ali svi će biti edukativni. Svatko će naći nešto za sebe, rekao je na otvaranju konferencije Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.

Na trodnevnoj konferenciji sudjeluje više od 50 predavača, vrhunskih stručnjaka iz svih područja sigurnosti, od korporacija do života pojedinaca u zajednici. Kroz niz izlaganja o iskustvima i primjeni najboljih praksi te panela i rasprava već prvog dana konferencije obrađen je velik broj tema, adresirajući niz izazova današnjeg doba multipliciranih kriza i brzih promjena načina rada i života u kojima pitanja sigurnosti postaju krucijalna.

– Klimatske promjene mogu pogoršati nesigurnost hrane, vode i sredstava za život, s kaskadnim učincima poput povećane konkurencije oko prirodnih resursa, društvenih poremećaja i raseljavanja. Sve može dovesti do povećane napetosti, sukoba i nestabilnosti u određenoj zemlji ili regiji, rekao je Robert Kopal, član Znanstvenog savjeta Hrvatske udruge menadžera sigurnosti govoreći na temu »Klimatska sigurnost – uzroci i posljedice«.

Prijaviti napad

Na panelu o kibernetičkoj sigurnosti »2024.- najteža godina u kibernetičkoj sigurnosti: Jesmo li naučili lekciju?« govorilo se o svim problemima koje donosi informacijsko – komunikacijsko doba, kada su u pitanju ne samo organizacije već sve više i obični građani.

Kada su u pitanju štete nastale zbog »kibernetičkog kriminala«, one su procijenjene na oko 9 milijuna eura, ali one su u stvarnosti puno veće jer mnogi ne prijavljuju kibernetičke napade. Naime, ako je neka tvrtka napadnuta, ona to želi sakriti posebno ako je riječ o nekoj instituciji koja posluje s klijentima kako ne bi izgubila na reputaciji.

Sudionici panela, predstavnici policije, državne obavještajne agencije i banaka smatraju da se svaki napad treba prijaviti, jer takav incident nije sramota.

Ne plaćati ucjenu

Policija može riješiti nekih 50 posto slučajeva, kada su u pitanju građani koji to prijave. Kada su u pitanju kibernetički napadi, odnosno internet prevare na koje nasjednu lakomisleni građani napadači ne samo da nisu iz Hrvatske i iz EU-a već najčešće s nekog drugog kontinenta, što ograničava kazneni progon takvih kriminalaca.

Bitna poruka s panela za sve napadnute, kako pravne tako i fizičke osobe, je da ne plaćaju »internet kriminalcima« ucjenu. Prvi je razlog što će kod cyber kriminalaca doći na popis »dobrih platiša«, a još je veći problem da će neke obavještajne agencije, poput američkih, takve nesretnike staviti na popis sponzora koji podupiru »ruske« kriminalne cyber organizacije.