RIJEKA – Primorsko-goranska županija na drugom je mjestu po broju firmi koje su sudjelovale u ocjenjivanju u okviru drugog izdanja ESG ratinga Hrvatske gospodarske komore (HGK), prvog nacionalnog alata za procjenu održivih praksi tvrtki. U HGK-u ističu kako su poslovni lideri u Hrvatskoj sve svjesniji kako uspjeh u ocjenama ESG-a, a riječ je o načelu ulaganja koje daje prioritet ekološkim i društvenim pitanjima te korporativnom upravljanju, donosi niz konkretnih poslovnih prednosti, od veće stabilnosti i povjerenja investitora do lakšeg pristupa financiranju.

Kako bi dali dodatni naglasak na činjenicu da su tvrtke u PGŽ-u među vodećima po pitanju održivosti, HGK je u suradnji s Erste bankom i Jadran-galenskim laboratorijem (JGL) u prostorima ove farmaceutske kompanije organizirao radionicu »Kako održivo poslovanje utječe na gospodarstvo, tržište i regulativu«. Radionica je ujedno obuhvatila najnovije propise i direktive koje oblikuju poslovno okruženje, kao i ESG strategije koje pomažu tvrtkama da postignu svoje ciljeve održivosti. Erste banka i JGL predstavili su vlastite studije slučaja održivih praksi, a na panel-raspravi u sklopu radionice stručnjaci iz različitih industrija podijelili su svoja iskustva.

– HGK nikada nije bio aktivniji u području održivosti. Naša uloga je osnažiti poduzeća u prilagodbi poslovanja i pripremiti ih za izvještavanje o održivosti, putem naših edukacija koje bilježe sve veći interes. ESG rating HGK-a za PGŽ pokazuje da gotovo 18 posto poduzeća ima ESG strategiju, a 25 posto njih ima identificirano područje poslovanja za prilagodbu, rekao je potpredsjednik HGK-a za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, pojasnio je da ESG strategija JGL-a obuhvaća ključna područja kao što su klimatske promjene, upravljanje vodnim resursima, razvoj zaposlenika i etičko poslovanje.

– U ovoj smo godini definirali deset inicijativa koje usmjeravaju naš rad i postavljaju jasne ciljeve za svaki od ovih prioriteta. Naš integrirani pristup ne samo da smanjuje negativan utjecaj na okoliš već i generira pozitivne društvene učinke, osiguravajući održivo upravljanje koje zadovoljava interese svih dionika, rekao je Vučić.

Što se tiče financijskih institucija, u HGK-u napominju kako održivo financiranje sa sobom povlači pametno usmjeravanje kapitala u projekte od najveće dugoročne koristi za gospodarstvo i društvo, kao i kako investicijski fondovi i institucionalni investitori sve više prepoznaju važnost održivosti i klimatskih rizika. Unatoč visokim kamatnim stopama, potražnja za zelenim obveznicama i održivim investicijama može ostati snažna ako investitori vide prilike za dugoročne koristi i minimaliziranje rizika povezanih s klimatskim promjenama. Dok visoke kamate mogu otežati financiranje projekata u zelenoj tranziciji, niska inflacija može pružiti stabilnije okruženje za planiranje investicija. Utjecaj će u velikoj mjeri ovisiti o ravnoteži između tih dvaju faktora, kao i o prioritetima investitora i vlada u promicanju održivog razvoja, poručeno je na radionici.

Govoreći o iskustvima financijskog sektora u zelenoj tranziciji, Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste banke, kazao je kako ulogu banke u procesu zelene tranzicije vidi ne samo kroz primjenu ESG načela u vlastitom poslovanju ili financiranju kvalitetnih projekata koji promiču održive prakse, već i kroz prijenos znanja te kontinuiranu edukaciju klijenata.

– Radionica koja je okupila veliki broj poduzetnika s našeg domicilnog, riječkog područja, još je jedan korak u realizaciji zajedničkog cilja, a to je transformacija cjelokupnog gospodarstva u dugoročno održivo, poručio je Schoefboeck.