Iz današnje perspektive teško je pojmiti da se napredni svijet mogao pohvaliti s nadzvučnim putničkim avionom prije više od 50 godina.

Davne 1969. godine prvi put je poletio Concorde, tehnološko čudo u francusko-britanskoj kooperaciji. Silno ambiciozan projekt bio je opterećen troškovima proizvodnje i tehnološkim izazovima, u prvi mah naručivale su ga sve velike avio-kompanije no zbog problema s isporukom odustali su i jedini klijenti Concordea bile su „domaće“ tvrtke Air France i British Airways. Sveukupno je proizvedeno 20 primjeraka, koji su od sredine 70-ih do 2003. godine letjeli uglavnom na transatlantskoj relaciji između Pariza, odnosno Londona, i Washingtona i New Yorka. Concorde imao je svojih prednosti, mogao je letjeti nezamislivom brzinom za putnički zrakoplov od 2180 km/h. Običnim jumbo-jetom letjelo se (i leti dan danas) između New Yorka i Londona skoro osam sati, taj je put Concorde prevaljivao za manje od tri.

Drugo, više psihološki, Concorde je bio „cool“, izgledao je futuristički i do današnjih dana ostao jedan od najatraktivnije dizajniranih putničkih zrakoplova. No, imao je i ozbiljnih mana. Prije svega, trošio je enormnu količinu goriva s obzirom na broj putnika (od 92 do 128), nestvarnih 25 tisuća litara kerozina na sat pri punoj brzini. U skladu s tim, let s njim bio je vrlo skup u odnosu na obične linije. Uz to, bio je vrlo bučan, za početak zbog probijanja zvučnog zida.

No, pokazalo se da je prilično siguran. Jedini fatalni incident u 27 godina službe dogodio se 2000. godine, kad je neposredno nakon polijetanja u Parizu, Concorde pao i u smrt odvukao svih 109 ukrcanih na avion i još četiri nesretnika na tlu. Bio je to početak njegovog kraja, 2003. Concorde je umirovljen. Zanimljivo, osim njega, samo je jedan putnički supersonični avion bio u komercijalnoj uporabi, ruski Tupolev Tu-144, ali povučen je nakon samo šest mjeseci ,1978. nakon fatalne nesreće.

Concorde British Airwaysa, Foto: Wikimedia Commons

Dakle prošlo je više od 20 godina od posljednjeg leta Concordea i otad nije bilo ozbiljnih pokušaja da se razvije novi nadzvučni putnički avion. Do nedavno.

Naime, ovih je dana tvrtka prigodnog imena Boom Supersonic iz Colorada, odradila već peti uspješni testni let sa svojim prototipom XB-1. Ovaj put su uspjeli doseći brzinu od o,69 maha , odnosno 790 km/h. To i nije neka impresivna brzina ni u odnosu na najbrže jumbo-jetove današnjice (Boeing 747-8 može potegnuti malo preko 1000 km/h), a kamoli u odnosu na Concorde, no iz Boom Supersonica kažu da idu korak po korak i da će s još pet testnih letova doći do nadzvučne brzine.

Prototip XB-1 služi kao testna platforma za krajnji proizvod Boom Overture koji je u fazi koncepta. Riječ je supresoničnom putničkom zrakoplovu koji će moći prevoziti između 64 i 80 putnika pri dosad nezabilježenoj brzini za putničke zrakoplove od 1,7 maha, odnosno 2.200 km/h, uz domet od 7900 kilometara. 

Za ovaj avion u Boom Supersonicu razvijaju poseban motor pod nazivom Symphony i uvjereni su da će za 18 mjeseci proizvoditi prve motore, kao i revolucionarni kokpit u kojem će piloti koristiti i naočale za proširenu stvarnost kako bi lakše izvodili operacije polijetanja i slijetanja. Cijela priča u skladu s vremenima ima i ekološku komponentu. Najavljeno je da će Boom Overture biti pogonjen isključivo održivim zrakoplovnim SAF gorivima.