HRVATSKI PREMIJER

Plenković iz Berlina: “Milanović vodi politiku u interesu Rusije, a ne Hrvatske”

Hina

Reuters

Reuters

"On ne želi tamo ići, ne želi čuti za tu inicijativu. Što radi s tim? Slabi je. U čiju korist? Pa u korist onoga koji nije u njoj, a to je Rusija", rekao je Plenković



ZAGREB – Premijer Andrej Plenković prozvao je u ponedjeljak predsjednika Zorana Milanovića da vodi politiku u ruskom, a ne u hrvatskom interesu, nekoliko dana nakon što je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman sugerirao da Milanovićevu kampanju financira Moskva.


“Pitam se kao odgovorni političar u čijem interesu je Milanović bio protiv da on osobno sudjeluje u Inicijativi triju mora koju je pokrenula bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović (…) On ne želi tamo ići, ne želi čuti za tu inicijativu. Što radi s tim? Slabi je. U čiju korist? Pa u korist onoga koji nije u njoj, a to je Rusija”, rekao je Plenković novinarima u Berlinu.


“U čiju korist je Milanović napadao sve one u Hrvatskom saboru da će ih progoniti kao vrag grešnu dušu ako budu za članstvo Finske i Švedske u NATO-u? Za čiju je korist spriječiti proširenje NATO-a? Pretpostavljam za korist Rusije”, nastavio je premijer s još jednim primjerom.




Plenković je prozvao Milanovića što se nije sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem nijednom od početka ruske agresije na Ukrajinu i što nije nijednom posjetio Kijev i na taj način pružio podršku Hrvatske Ukrajini.


“Moramo se zapitati čija je to politika, kome na korist? Hrvatskoj sigurno ne. Lažno predstavljanje da on time štiti hrvatske nacionalne interese. Kako? Slabeći hrvatsku poziciju u NATO-u, je li to hrvatski interes? Slabeći poziciju Hrvatske u Europskoj uniji, je li to hrvatski interes? Narušavajući i time bilateralne odnose s Ukrajinom, je li to hrvatski interes?”, poručio je Plenković koji sudjeluje u Njemačkoj na Berlinskom procesu, samitu EU-a i zemalja zapadnog Balkana.


Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je, po završetku 10. jubilarnog Samita Berlinskog procesa o zapadnom Balkanu, u ponedjeljak u Berlinu, važnost ovog formata za zemlje u ovom dijelu Europe kao i za njihovo približavanje Europskoj uniji.


„Ovaj format, kojega je pokrenula tadašnja kancelarka Angela Merkel, nadomjestio je na neki način manjak susreta na najvišoj razini između čelnika ključnih zemalja Europske unije i zemalja zapadnog Balkana“, rekao je hrvatski premijer nakon samita Berlinskog procesa o zapadnom Balkanu.


Berlinski proces ubrzao je proces približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji kao i provođenja potrebnih reformi, istaknuo je Plenković.


„Osnovni zadatak Berlinskog procesa je bio i ostao zadržavanje šest zemalja jugoistoka Europe na reformskom putu i približavanju Europskoj uniji i to je i postignuto“, rekao je.


Plenković je kazao kako Hrvatska sa šest zemalja zapadnog Balkana, u koje se ubrajaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, ostvaruje robnu razmjenu u vrijednosti od sedam milijardi eura.


Domaćin samita, njemački kancelar Olaf Scholz prije toga je, na zajedničkoj konferenciji za tisak s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, rekao kako treba ubrzati proces približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji.


„Nadam se da nećemo morati čekati daljnjih deset godina prije nego svih šest zemalja zapadnog Balkana postanu članice Europske unije“, rekao je Scholz.


On je pritom naglasio da ove zemlje jedino zajednički mogu u Europsku uniju.


„Mi moramo svim zemljama dati istu perspektivu, ali bit će zemalja koje će brže ispuniti uvjete od drugih i njih ne smijemo zadržavati. Ali sve te zemlje moraju znati da imaju zajedničku budućnost i da se ne mogu međusobno blokirati“, rekao je Scholz.


On je posebice kritizirao Srbiju i Kosovo zbog zastoja u normalizaciji odnosa.


„Ja od obje strane tražim da se drže dogovorenog“, rekao je Scholz ali je dodao kako su i u drugim zemljama u regiji primjetne nacionalističke tendencije.


U sklopu današnjeg samita, šest zemalja regije potpisale su sporazume o akcijskom planu za produbljivanje zajedničkog tržišta i sporazum o mobilnosti u sektoru akademske razmjene.


Sudionici samita, u čijem radu su, uz predstavnike šest država zapadnog Balkana, sudjelovale i članice EU-a koje prate ovaj format poput Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Njemačke i Poljske, podržali su nastavak formata Berlinskog procesa i daljnje napore u učvršćenju zajedničkog tržišta, reformskih procesa i ukidanja prepreka između pojedinih članica.


Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sugerirao je u petak da Rusija financira Milanovićevu predizbornu kampanju i predložio Saboru da ga smijeni manje od dva mjeseca od predsjedničkih izbora.  Oporba je na to pozvala ministra da svoje tvrdnje potkrijepi dokazima, koji je potom u razgovoru za HRT priznao da ih nema.