RIJEKA – Tradicionalna jesenska izložba gljiva na riječkom Korzu, u organizaciji gljivarske udruge Ožujka iz Rijeke, bila bi kao i sve dosadašnje da se nije pojavila zanimljiva gljiva s otoka Ilovika – ilovički smrčak Morchella galilaea koji je umjesto na proljeće, odlučio izrasti – u jesen, te se otvorila zanimljiva tema »gljivarskog turizma«.

Naime, kako se moglo čuti od iskusnih primorsko-goranskih gljivara, strancima je zanimljivo – a nekima i unosno – branje gljiva po našim šumama i proplancima.

Unosan biznis

Dolaze tako autobusima s jeseni u naše krajeve gljivari-amateri kojima je to hobi, ali sve su brojniji i profesionalci koji stižu specijalnim hladnjačama i sušionicama, pustoše naše šume i odmah pobrane gljive suše u vozilima. Ima, kažu nam domaći gljivari, i onih »snalažljivijih« koji dolaze osobnim automobilima ili autobusima pa u apartmanima i hotelima postavljaju uređaje za sušenje gljiva.

Foto Vladimir Mrvoš

– Tako imaju besplatnu struju i dodatno uštede pa svoje šumske izlete pretvaraju u unosan biznis i put u Hrvatsku na branje šumskih plodova, ne samo da im je besplatan, već na njemu i zarade, kažu nam gljivari.

Nije im dodatni trošak niti dozvola za branje jer je ona za sve plodove, pa tako i gljive, u šumama kojima gospodare Hrvatske šume besplatna i do nje je jednostavno doći putem web aplikacija objavljene na portalu tvrtke. Takva se dozvola za osobne potrebe izrađuje za tekuću godinu i vrijedi do zadnjeg dana godine kada je izdana. Potrebno je samo odabrati upravu šuma podružnice na čijem se području skupljaju, a zatim se odabiru zakonom dostupni plodovi za sakupljanje. »Dostupni plodovi« su svi oni koji nisu strogo zaštićene vrste definirane posebnim pravilnikom. Za svaku je podružnicu potrebno napraviti novu dozvolu, a lista proizvoda koji se nalaze na dozvoli može se nadopunjavati. Kada je o gljivama riječ, iz mogućnosti branja isključeni su – tartufi. Važno je reći da je dozvolu uvijek potrebno imati kod sebe, i to isprintanu, te se mora pokazati službenoj osobi ako je ona zatraži. Sve što se ubere mora biti za osobne potrebe i ne smije se odnijeti na tržnicu, odnosno prodavati.

Foto Vladimir Mrvoš

Ova dozvola Hrvatskih šuma vrijedi isključivo za šume i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske kojim gospodare Hrvatske šume, a za sakupljanje plodova na privatnim zemljištima treba zatražiti dozvolu vlasnika.

Značaj edukacije

No, vratimo se izložbi na Korzu na kojemu su članovi gljivarske udruge Ožujka izložili čak 129 vrsta gljiva nađenih u Istri, Klani, Gorskom kotaru i na Krku, te već spomenutom Iloviku. Gljive nisu izložene »samo tako« jer se uz svaku nalazi oznaka s nazivom, ali i najvažnijim znakom – je li otrovna, nejestiva, jestiva ili zaštićena. Na ovoj izložbi puno je bilo jestivih gljiva, no isto tako i otrovnih, nejestivih i drvenastih te dvije – smrtno otrovne. Građani su se tako uživo mogli upoznati s otrovnom muharom nađenom u Istri, jestivim vrganjima, njih više vrsta, ali i primjercima jestive slinavke, jestive žuto-crvene vitezovke, jestive jelenske krovnjače i ledenjače te još puno zanimljivih jestivih vrsta. Ali, opreza nikada dosta.

Foto Vladimir Mrvoš

– Zato ne konzumirati, dok se ne uvjerite u potpunosti o kakvoj je gljivi riječ, kažu članovi gljivarske udruge Ožujka koja kao neprofitabilna udruga od 1985. godine povezuje ljude i institucije s interesom za mikologiju, gljivarstvo i ekologiju, a ima važnu ulogu u zaštiti prirode te edukaciji. Na Korzu su, uz odrasle, malo starije građane, upravo djeca bila ta koja su pokazivala velik interes za brojne vrste gljiva.

Foto Vladimir Mrvoš

– Kroz široki spektar edukacije udruga daje nova i proširuje postojeća znanja svojih članova i građana o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, razvija ekološku svijest, humanost, gljivarsku etiku, kulturu prehrane i pravilan odnos prema prirodi i društvu općenito, kaže predsjednica udruge Marija Klarić, koja je građanima na Korzu strpljivo objašnjavala i odgovarala na brojna pitanja iz svijeta gljiva.

ŠTO SE SMIJE BRATI I KOLIKO

3 kilograma nadzemnih gljiva

10 kilograma kestena i drugih šumskih plodova

2 kilograma češera

5 komada lukovica, gomolja ili korijena

1 kilogram listova ili cvjetova

1 busen mahovine

Berba gljiva u Klani

Kada je o udruzi Ožujka riječ, interes uvijek postoji, kaže nam Marija Klarić, ali se broj članova ne može mjeriti kao u »zlatno doba« osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je imala čak 250 članova. Danas je u udruzi prosječno od 80 do 100 članova. Među aktivnim članovima su Marija, Ervin i Santi koji će sljedeće subote, 19. listopada, voditi grupe građana u šume oko Klane i educirati ih o gljivama, a sve u organizaciji Općine Klana. Isti dan nakon dolaska iz šume, ubrane gljive bit će izložene i moći će se pogledati 20. i 21. listopada. Ervin i Marija održat će 22. listopada predavanje u OŠ Srdoči za učenike trećeg razreda.