Hrvatska treba čak pet novih kaznionica i zatvora kako bi domaći zatvorski sustav nakon procesuiranja i osuda mogao kvalitetno »ugostiti« nove osuđenike na izdržavanja kazne, kao i one u režimu osumnjičenih za kaznena djela. Ilustrativni je podatak da je u Hrvatskoj trenutno oko 5.000 ljudi lišenih slobode, dok je raspoloživ kapacitet za 4.000 osoba.

To je ujedno i službena informacija Ministarstva pravosuđa u vezi s argumentom plana gradnje, odnosno dogradnje novih zatvorskih objekata, projekta koji je procijenjen na čak 300 milijuna eura. Ukupno 14 zatvora, šest kaznionica te zatvorska bolnica u Zagrebu sve se teže nose s raspoloživim kapacitetima koji su bili dodatno narušeni i potresom na Baniji.

Nejasni rokovi

Prema riječima resornog ministra Damira Habijana, 45 posto osoba u zatvoru čine istražni zatvorenici. No, gradnja prvog novog zatvora, onog u ličkom Perušiću, neće krenuti prije kraja iduće godine, dok su za zatvor u Sisačko-moslavačkoj te objekt u Osječko-baranjskoj županiji rokovi još uvijek nejasni. Uz ova tri projekta kao kratkoročno rješenje, proširit će se postojeći zatvori u Varaždinu i Lipovici dogradnjom modula koji će moći primiti svekupno još 300 osuđenika. Zasad je tek završena javna nabava.

Dogradnja bi trebala koštati oko četiri milijuna eura bez PDV-a. Već dugi niz godina upozorava se na potkapacitiranost u zatvorskom sustavu, prenatrpanost zatvorskih ćelija i pogoršanih uvjeta boravka osuđenika koji nerijetko postaju i predmet tužbi zatvorenika protiv RH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Zluradi kroničari krute hrvatske stvarnosti rado će podsjetiti kako su »zadnji pošteni zatvori« u Hrvatskoj izgrađeni još za vrijeme socijalizma, 1987. godine. Tada su izgrađeni zatvori u Splitu te u Zagrebu, ali su dolaskom novog doba demokracije odjednom postali skučeni, posebno u zadnjih 20 godina. Tako su kroz najpoznatiji hrvatski zatvor, zagrebački Remetinec, prodefilirali brojni novokomponirani kriminalci, nekad slavljene perjanice iz svijeta politike, gospodarstva, od bivših premijera, ministara, raznoraznih direktora iz državnih agencija i kompanija, poduzetnika, ljutih pripadnika krim-podzemlja, pa do »običnih« ubojica, silovatelja i uličnih razbojnika. Neki od njih nisu se dugo zadržali, ali, naravno, ne zbog manjka kreveta koliko zbog beskonačnih sudskih procesa, klimavih optužnica ili jednostavno zbog tragikomične mogućnosti bijega od hrvatske pravde u susjednu BiH. Za dio njih smrt je bila brža od osuđujuće presude. No, gorku šalu na stranu. U odnosu na spomenutu domaću »klijentelu«, grozno zvuči podatak Ministarstva da su 19 posto istražnih zatvorenika stranci i to migranti, nesretnici zatečeni u iregularnom ulasku u zemlju, a koji su zaglavili u nekom od prenapučenih hrvatskih zatvora.

Gospodarski zamašnjak

U Lici županijske vlasti ne kriju zadovoljstvo što će država prvi novi zatvor izgraditi upravo u njihovom kraju, mada to ne znači da će tu radost dijeliti i niže grane vlasti, odnosno sami građani.

– Bit će to gospodarski zamašnjak uz proizvodnju hrane i sve popratne sadržaje koji su dio zatvorskog sustava. Zatvor u Liku donosi 250 novih radnih mjesta, nove stanove i cijeli niz novih poslovnih prilika, rekao je ličko-senjski župan Ernest Petry u nedavnoj izjavi za HRT. No, trebat će se strpjeti dok gradnja ne krene krajem 2026. i dočekati kraj radova. Opreza nikad dosta kada je u pitanju sama dinamika izgradnje važnih objekata u ingerenciji države. Dio medija ranije je napomenuo kako će u Perušiću niknuti svojevrsni »hrvatski Alcatraz«, zatvor maksimalne sigurnosti koji podrazumijeva moderni, ali vrlo zahtjevni sustav nadzora i infrastrukture. Prve procjene kazuju da će cijeli projekt koštati 100 milijuna, što je trećina iznosa namijenjena za pet lokacija gradnje i dogradnje. Novi zatvor u Perušiću, kada bude izgrađen i otvoren, imat će kapacitet za oko 400 zatvorenika, najavili su iz Ministarstva pravosuđa uoči potpisivanja ugovora s financijskim partnerom Razvojnom bankom Vijeća Europe.

Kroničan nedostatak čuvara

Što se tiče Sisačko-moslavačke i Osječko-baranjske županije, planirana je gradnja novog zatvora u Žažini pokraj Petrinje i u predgrađu Osijeka. U Žažini bi se preuredila bivša vojarna, a u Osijeku zapušteni kompleks Poljoprivrednog instituta i fakulteta devastiranih još u ratu. Osječko-baranjska županija i Grad Osijek još su ranije pokrenuli projekt izmještanja zatvora iz središta grada u predgrađe u velebni kompleks koji više od dva desetljeća propada. Stare zgrade kane rušiti što će biti dodatni trošak.

Uza sve ove troškove i širenje kapaciteta zatvorskog sustava, bilo bi potrebno i dodatno zapošljavanje novih kadrova u zatvorskom sustavu, prije svega pravosudnih policajaca kojih već sada nedostaje. Iako je iz ministarstva najavljeno da će se zaposliti novih 156 pravosudnih policajaca, naknadno je objašnjeno da će oni zapravo biti samo kadrovsko popunjavanje radnih mjesta zaposlenika koji su otišli iz sustava ili će uskoro otići u mirovinu.