Kada su pobunjeni Srbi u kolovozu 1990. balvanima zaustavili cestovni i željeznički promet u Kninu, prometno odsječena od svojih tržišta bila je »samo« splitska luka, koja na sreću nije toliko značajna za teretni promet. Više od tri desetljeća kasnije, a uoči desetljeća željeznice kako ga u Vladi nazivaju, iskliznuće vagona u jednom drugom željezničkom čvorištu bilo je dovoljno da naša najveća teretna luka, a uskoro i najveća na Jadranu, zajedno s lukom Ploče, ostane odsječena od svih tokova i lanaca opskrbe suvremene ekonomije. Ono što nije uspjela velikosrpska agresija, uspio je HŽ.

Tako će Luka Rijeka – koja će od iduće godine moći primati najveće kontejnerske brodove i koju želimo promovirati kao najvažniju na Jadranu – idućih sedam dana ostati izvan igre zbog prekida željezničkog prometa, pa vlakovi s robom neće ni prema ostaku Hrvatske, ni prema srednjoj Europi. Jer riječka luka nikako da dočeka tu famoznu nizinsku prugu koju je još premijer Ivo Sanader najavljivao kao najveći projekt njegove vlade. Kinezi su nam je htjeli graditi, pa smo ih odbili. A prije samo nekoliko dana u Američkoj gospodarskoj komori u Zagrebu Luka Rijeka predstavljena je kao jedno od najvećih stranih ulaganja u Hrvatskoj, i to svjetski ugledne kompanije Maersk, na koju otpada gotovo petina svjetskog pomorskog kontejnerskog prometa, a koja će u Rijeci instalirati dizalice za najveće kontejnere. Koji će, ako ovako nastavimo s održavanjem željeznice, ostati na Brajdici. Tako je samo jedno iskliznuće vagona privremeno uspjelo izbaciti Rijeku s četiri transeuropska koridora. A što će tek biti ako se pojačaju vremenski ekstremi zbog klimatskih promjena, vidjeli smo u susjednoj BiH, gdje su obilne kiše uništile prugu.

Što nam vrijedi najmodernija i najveća luka na Jadranu kad se vlakovi do nje jedva vuku, a zbog iskliznuća vagona željeznički nam se promet obustavlja na sedam dana. A bilo je dovoljno samo izgraditi dodatni kolosijek postojeće pruge kroz Gorski kotar i promet i ekonomija i kontejneri i dizalice i Luka Rijeka bi normalno funkcionirali. Ovako će se roba gomilati na terminalima i u skladištima, jer se očekuju problemi u otpremi i dopremi tereta.

Kakvu smo to poruku poslali brodarskim kompanijama koje žele koristiti Jadran kao more koje se najviše zavuklo u europski kontinent, a Rijeci dalo nezaobilazan strateško-prometni položaj? Da im kažemo da trenutno ne radimo, pa da svoje kontejnere prebace u Koper ili Trst!? Jer imamo zastoj vlakova u Karlovcu!? Mađarima, koji su već izvrijeđali Hrvatsku kao »transportno nepouzdanu zemlju« i odbili ponudu Janafa za transport nafte, ovo bi mogla biti prilika za dodatnu diskreditaciju hrvatske transportne (ne)pouzdanosti. No, bez obzira na mađarske opaske, šteta za ugled riječke luke je počinjena, a da Luka Rijeka za to uopće nije kriva.

Na sreću, dio tereta može se otpremiti kamionima, no ni to neće biti dovoljno da se smanji zagušenost koja se tek očekuje nakon ponovne uspostave željezničkog prometa jer će tek tada nastati kaos, a procjenjuje se da će trebati nekoliko tjedana da se sve vrati u normalu. U Pločama će se situacija vratiti u normalu za najmanje pola godine jer se procjenjuje da će obnova pruge kod Jablanice u BiH toliko trajati, zbog čega će se dio tereta morati preusmjeravati u Rijeku. Što će izazvati dodatne probleme Rijeci, a Pločama dodatne gubitke.

Državi koja uskoro ulazi u OECD, a koja je zbog karakterističnog oblika teritorija »logistički zahtjevna«, nedopustivo je da su joj istovremeno odsječene dvije najvažnije teretne luke. Takve stvari nam se ne smiju događati. A ako se već dogode, neka se stanje popravi što brže, a ne u roku od sedam dana jer svjetska trgovina neće čekati nas Hrvate da popravimo prugu. Tijekom nedavnih obilnih kiša u srednjoj Europi i izlijevanja Dunava, željeznički promet u Češkoj je bio prekinut samo na jedan dan.

Da nam prometna željeznička povezanost ne bi zvučala kao loš vic, brinu se Vlada i resorno ministarstvo stalnim najavama o desetljeću uaganja u željeznicu. Pa dobijemo kamere na autocestama i ljetnu cestarinu tijekom cijele godine. Kako je krenulo s Jadrolinijom, možda bi bilo bolje da proglasimo desetljeće ulaganja u hidrauliku na trajektima.