RIJEKA – Panelom o LGBTIQ fobijama u obrazovanju jučer je u RiHubu otvoren osmi Festival queer i feminističke kulture Smoqua koji organizira LORI, Lezbijska organizacija Rijeka. Festival traje do nedjelje, 12. listopada, a ove godine pod sloganom Otpor i otpornost u središte pažnje postavlja nekoliko važnih tema: LGBTIQ fobiju u obrazovanju, intersekcionalnost na plesnom podiju, problematiku dobivanja azila u Hrvatskoj, glasove Romkinja u Europi, te emancipaciju žena, lezbijki, interspolnih i nebinarnih osoba u Iranu i Afganistanu.

Kako je na otvorenju istaknula Antonija Stojanović Almesberger iz udruge LORI, jedna od ključnih tema kojom se udruga godinama bavi jeste suzbijanje LGBTIQ fobija u sustavu obrazovanja, u sklopu čega provode radionice i predavanja s učenicama i učenicima srednjih škola u Rijeci i okolici, kao i seminare za nastavno i stručno osoblje. Prema jednom od istraživanja koja je udruga provodila, čak 77% ispitanih mladih osoba potvrdilo je da su više puta bili izloženi homofobičnim i transfobičnim komentarima od svojih vršnjaka, a barem 20% ih je doživjelo verbalno nasilje od strane nastavnog i stručnog osoblja na temelju svoje spolne orijentacije i rodnog identiteta.

Festival jer otvoren u Ri Hubu, a nastavlja se na drugim lokacijama do nedjelje / Snimio MIlan ĐEKIĆ

Homofobija i transfobija

– Zaista vjerujemo u to da zajedničkim naporima i holističkim pristupom kroz razmjenu znanja i iskustva možemo pridonijeti tome da naše društvo postane plemenitije društvo koje osigurava jednake mogućnosti i prava za sve nas, bez obzira na naše razlike, kazala je Stojanović Almesberger.

Na panelu su, uz moderatoricu Anamariju Sočo iz udruge Status M, govorile knjižničarka Tehničke škole Kutina Gordana Rešicki Degoricija, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, profesorica hrvatskog jezika u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji Helena de Karina te aktivistkinja iz inicijative AUT s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mihaela Gojević.

Na Korzu i zgradi Grada istaknute zastave duginih boja / Foto V. KARUZA

Rešicki Degoricija kazala je kako u školskom knjižničarstvu uopće nije prepoznat LGBTIQ aspekt te da je općenito izostavljen iz sustava obrazovanja, odnosno da su djeca, školarci pripadnici LGBTIQ, zapravo nevidljiva. Na ovo se nadovezala i De Karina rekavši kako mnoge teme vezane uz LGBTIQ zajednicu nisu prepoznate u sustavu obrazovanja, primjerice, prošireni popis lektire sadrži 150 autora te svega tri autorice.

– Svaki istup u smjeru koji nije preporučen osobna je odgovornost, i grozno mi je reći »hrabrost«, ali doista tako bude. Što se tiče moje škole, već deset godina imamo sustavnu edukaciju o ovim temama na satovima razrednika, svi učitelji to prolaze te mislim da postoji podrška unutar škole što se tiče osnaživanja, no ne bih rekla da je to idealna situacija, ispričala je De Karina.

Prema mišljenju Mihaele Gojević, iskustvo školovanja za mlade osobe, a vezano uz širu perspektivu LGBTIQ tema, uključuje i nevidljivost, ali i homofobiju i transfobiju koja ne dolazi samo od vršnjaka, već i nastavnog osoblja. Što se tiče samog nastavnog kurikuluma, prostora se za ove teme pronalazi u umjetničkim, društvenim i humanističkim sferama, dok su druge pak same po sebi homofobne i transfobne.

Šareni Queer grad u Palachu, gdje se moglo razgovarati s predstavnicima desetak udruga / Foto V. KARUZA

Razmjena informacija

Ljubičić je govorila o pritužbama građanki i građana te navela kako pritužbe na diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta čine 5 do 8 posto. Pritužbe često ukazuju na probleme s kojima se LGBTIQ populacija susreće na tržištu rada, kroz sustav obrazovanja i medijsku prisutnost.

– Republika Hrvatska danas je jedna od država koja nema poseban strateški dokument vezano uz prava LGBTIQ zajednice, a prošle su 24 godine od donošenja temeljnih zakona vezanih uz diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije, navela je Ljubičić, te ukazala na štetu po pitanju razvoja i zaštite prava LGBTIQ osoba kojima je, a posebice mladima, potrebno mjesto sigurnosti i razmjene informacija.

Nakon panela uslijedilo je online predavanje Petera Dankmeijera, direktora organizacije GALE (Global Alliance for LGBT Education), a potom se Kružna ulica, odnosno Palach, pretvorila u šareni Queer grad gdje se moglo razgovarati s predstavnicama desetak udruga.