RELJIN – Nakon Zagreba, Crikvenice i Rijeke, knjiga Radovana Tadeja o najistaknutijem Hreljanu, iseljeniku Josipu Marohniću, »Josip Marohnić – život i djelo«, sinoć je predstavljena i na Hreljinu, u sklopu osmih Marohnićevih dana, koje organizira Katedra Čakavskog sabora Bakarskoga kraja.

Uz autora, knjigu su predstavili predsjednica Katedre Ružica Cipro, u ime nakladnika Franjo Butorac iz Naklade Kvarner, sveučilišni profesor u miru Miljenko Dorić, Hreljani Marina Hajdinić, Mladen Tadej i Josip Braco Vidas, a program je upotpunjen glazbenom izvedbom Franka i Zorana Papića.

Svestrana osoba

Knjiga »Josip Marohnić – život i djelo« daje uvid u život i djelo Josipa Marohnića, rođenog na Hreljinu 1866. godine, koji se u SAD iselio 1894. godine, ali čitatelje vodi i u živote ondašnjeg stanovništva, jer je jedan dio knjige posebno posvećen stanovništvu iz Hreljina.

– Ovo je knjiga koja predstavlja život i djelo Josipa Marohnića, relativno poznatog, ali opet nedovoljno poznatog i priznatog našeg iseljenika.

Ja bih rekao da je on, ne samo jedan od najznačajnijih hrvatskih iseljenika, nego bih se usudio reći i najznačajniji. Počelo se posljednjih dvadesetak godina pisati i snimati dokumentarne filmove o njemu, međutim, on je još uvijek nepoznanica, jer nema još uvijek niti jednog znanstvenog rada, niti jedne znanstvene studije do, usudio bih se reći, ove moje, koja prvi put sustavno prikazuje njegov život, prilike u kojima je radio i ono što je on napravio.

A napravio je puno toga kao knjigovođa i predsjednik Hrvatske bratske zajednice, međutim značajan je i na drugim poljima, jer je u Americi bio i tiskar i nakladnik, urednik i novinar, publicist, anglist, književnik, pjesnik.

Prve zbirke pjesama o hrvatskom iseljeništvu napisao je i objavio upravo Josip Marohnić, ali to nije prepoznato u povijesti hrvatske književnosti, rekao je autor knjige Radovan Tadej, dodajući kako se on osobno Marohnićem bavi jako dugo te kako je Josip Marohnić ne samo primorska, nego i nacionalna veličina.

Dom iseljenika

Predsjednica Katedre Čakavskog sabora Bakarskoga kraja Ružica Cipro podsjetila je kako je, sada već tradicionalna manifestacija Dani Josipa Marohnića, dio projekta »Iseljeništvo Kvarnera« pokrenutog prije deset godina, s naglaskom na bakarski kraj koji ima veliki broj iseljenika, a u čijem istraživanju Katedri pomoć daju Grad Bakar i KUD Sloga Hreljin.

– Projekt o iseljeništvu pokrenuli smo 2014. godine, od kada u kontinuitetu radimo na njegovom prepoznavanju i vrednovanju. To je projekt koji traje, koji živi, upravo iz razloga što obitelji Hreljana osobito, ali i svih drugih mjesta bakarskoga kraja, imaju bar jednog iseljenika još i danas negdje u svijetu.

Ovaj kraj imao je jako puno iseljenika, većina njih je iselila u Ameriku, ali su Merikani i kod nas dolazili, posebno u naše Ružić selo, kako ja to pamtim.

Te iste 2014. godine održani su i prvi Dani Josipa Marohnića, kojima smo krenuli kako bismo istražili i javnosti predstavili život i djelo našeg najpoznatijeg iseljenika, Josipa Marohnića.

Ovo su nam 8. Dani Josipa Marohnića, jer smo zbog epidemije koronavirusa imali trogodišnju pauzu u održavanju. Međutim, u te tri godine pauze nismo mirovali, radili smo na prikupljanju i istraživanju iseljeničkih priča.

Osobito smo ponosni na obnovljenu etnokuću Marohnić, koja je odlična lokacija za stvaranje budućeg doma iseljenika, kao prvog takve vrste u Hrvatskoj.

Bio bi to ujedno i novi turistički brand Grada Bakra, koji bi stvorio nove veze između iseljenika i njihovih korijena, rekla je Cipro.