Društva za zaštitu ptica pozivaju građane da na ekstremno niskim temperaturama, kakve su i ovih dana, pomognu pticama da prezime, posebno kada se hrvatska Crvena knjiga ugroženih ptica upozoravajuće puni novim vrstama, te se od 230 vrsta redovitih ptica gnjezdarica, 91 vrsta,  što je gotovo 40 posto, nalazi se na popisu ugroženih.

Pticama oko hrane treba pomagati od prosinca do veljače, a to razdoblje može biti i duže, ovisno o jačini zime. Dok je zima blaga, treba ih hraniti umjereno, no ako je oštra s dugotrajnim minusima i dubokim snijegom, ptice iz divljine u potrazi za hranom dolaze u sela i gradove, stoga ih treba hraniti redovito i obilno.

Hrana koju možemo dati pticama

“Ptice se naviknu na izvor hrane te se vraćaju na istu hranilicu. Ako se naglo prekine hranjenje, nestanak dotada pouzdanog izvora hrane može biti koban. Mnoge neće uspjeti na vrijeme pronaći drugo hranilište tijekom kratkih zimskih dana, i mogu uginuti. Hranilice je najbolje napuniti navečer jer prve ptice stižu već u zoru“, poručili su iz Društva za zaštitu ptica.

Dodaju da se hranjive lojne kuglice ili boce sa sjemenjem, a sjemenke suncokreta su im omiljene, objese na balkon, na debla i grane drveća i voćki. Različite ptice se hrane na različite načine, i različitom vrstom hrane. Ne preporučuje se davanje kruha, posebno pjevicama, jer one teško probavljaju kvasac i aditive, ili plijesan ako se nađe na kruhu, te mogu oboliti ili uginuti.

Po mogućnosti ptice treba istovremeno hraniti svim tipovima hrane kako bi se zadovoljile ekološke potrebe različitih vrsta ptica.

Svinjsko salo i kuglice goveđeg loja, očišćeni lješnjak, orah i nesoljeni kikiriki, ali i voće kao što su sušene smokve, bobičasti plodovi, pa maslac, kuhano povrće, riža, kukuruz šećerac – hrana je koju vole ptice.

Viseća hrana dostupna je samo sjenicama, a za brgljeze, djetliće i žune komade sala treba pričvrstiti neposredno na deblje grane ili ih utisnuti u pukotine na deblu. Voćem se hrane kos, drozdovi, čvorak, te im se na pod mogu dati manji komade jabuke, kruške, šljive i grožđe ili nabosti na grane drveća. Na tlu i niskom grmlju hrane se crvendać, palčić i drugi.

U suhim ili hladnim zimama kada se ledi voda treba osigurati i, najbolje mlaku, vodu koju često zbog leđenja treba mijenjati.

U sklopu projekta “Ptice oko nas” volonteri pomažu pticama te im u različite tipove hranilica ostavljaju vodu i hranu.

U Hrvatskoj obitava 400 vrsta ptica

Tibor Mikluška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode kaže da ornitologija proučava više od 10.120 vrsta ptica, i to je vrstama najbogatiji razred kralježnjaka nakon riba. Vrapčarke su s oko 5300 vrsta najveći red u razredu ptica, kazao je Mikluška. Pojasnio je da je u popis ptica Hrvatske danas uvršteno oko 400 vrsta.

Vrapčarke su u prosjeku duge od 8 centimetara, vrste iz porodice grmuša, pa do 120 iz porodice rajskih ptica.

“Jedan od vrapčarki je čvorak, poznat po sposobnosti oponašanja drugih životinjskih glasova. Proizvodi zvižduke, šištanje ali oponaša glasove drugih životinjskih ili tehničkih zvukova, kao i glasanje ptica grabljivica”, rekao je Mikluška. Srodne su mu vuge koje svoja viseća gnijezda svijaju visoko u krošnjama.

Mikluška dodaje kako su brojne vrapčarke selice, dok cijelu godinu na istom području ostaju samo rijetke. Hrane se beskralježnjacima i sjemenjem, a iznimke su one koje žive u tropskim kišnim šumama te se hrane voćem. Spomenuo je i neke vrste koje u pribavljanju hrane rabe alatke. To je primjerice Darwinova zeba s otočja Galapagos koja koristi štapiće u lovu na kukce koji žive u pukotinama kore stabala. 

“Sjenice slove kao jedne od najinteligentnijih ptica. Naime u Engleskoj je zabilježeno kako su sjenice, da bi se napile, otvarale tanke opne na bocama mlijeka koje su dostavljači ostavljali pred vratima. Takva brza prilagodba sjenicama je osigurala titulu pametnih”, kazao je Mikluška upozoravajući kako ne treba izdvajati jednu na uštrub druge vrste. 

Prilagodljive su i vrane, a što većina ljudi ne zna, spadaju u podred prave pjevice, kazao je Mikluška nabrajajući podvrste – šojka, svraka, čavka. “One primjerice orašaste plodove bacaju s velike visine, a zabilježeni su i slučajevi da ih ostave pod kotač auta kako bi ih otvorili i nahranile se”, kazao je.

Vodeni kosovi za plijenom rone u plitkim i brzim planinskim potocima, kaže Mikluška, i spadaju u rijetke vrapčarke koje zalaze u vodu. Rod krstokljuna iz porodice zeba jede sjemenke crnogoričnih biljaka, čemu su potpuno prilagođene. Imaju prekrižen gornji i donji dio kljuna kojim vade sjemenke iz češera, dodao je. 

U red vrapčarki spadaju brojne porodice kao ševe, lastavice, drozdovi u koje spadaju slavuji, trstenjaci, travari, crvenrepke, ali i kos te crvendać.

“Crvendaći, ptice skitalice, kao i sjenice su zaštićene ptice pjevice. Njihovi mladi su već s 15 dana sposobni za samostalan život, zbog toga se te pjevice gnijezde dva puta godišnje”, pojasnio je Mikluška.

Izrazio je nezadovoljstvo što je Hrvatska skinula vrapce s popisa zaštićenih ptica, zbog brzorastuće populacije španjolskog vrapca, iako domaćem vrapcu opada populacija. Vrapci pokućari su veći i snažniji od većine ptica pjevica, a u Hrvatskoj se gnijezde i zimuju.

“U grmlju se skrivaju, zbog neupadljivog perja gotovo nevidljivi, noćni pjevači slavuji. Teško ih je uočiti, a njihove se izvedbe mogu čuti preko dana ili u sumrak. U umjetnosti i u narodu ih je proslavio melodični pjev. Pjevaju u proljeće, a zimuju u Africi”, kazao je.

Čak 91 vrsta ptica na popisu ugroženih 

Državni zavod za zaštitu prirode opetovano poziva na očuvanje okoliša, a time i ptica. Na popis ugroženih vrsta dospjele su i neke nove vrste poput bregunice, a za neke se status ugroženosti pogoršao npr. čaplja danguba.

“Brojke koje Crvena knjiga ptica iznosi su upozoravajuće. Od 230 vrsta redovitih ptica  gnjezdarica Hrvatske, 91 vrsta, što je gotovo 40 posto, nalazi se na Crvenom popisu. Za razliku od gnjezdarica, u crvenoj knjizi nisu procjenjivane sve vrste koje imaju status zimovalica i preletnica.

Na listu ugroženih došle su planinska ševa s procjenjenom ukupnom gnijezdećeom populacijom od dva do 20 parova. Crnoprugastog trstenjaka je ostalo deset do 12, a gorskog zvižtka od 25 do 50 parova. Procjena ukupne preletničke populacije trstenjaka ševara je od nula do pet. Malaih čigri ostalo je od 30 do 100 parova.

Procjena ukupne gnijezdeće populacije brkate sjenice je od 30 do 60, a velike ševe od 160 do 260 parova. Kratkoprstih ševa je ostalo od 200 do 650 parova. Lastavice bregunice čiji je trend populacije u opadanju broje od pet do 8000 parova. No u zadnjih nekoliko desetljeća njihov se broj smanjio za 75 posto.

U Hrvatskoj lov, trgovina, uzgoj, razmnožavanje, kao i samo držanje zaštićenih vrsta ptica strogo zabranjeni, za što je propisana i kazna.