Saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić istaknuo je u četvrtak u Saboru kako će Hrvatska, „ako i dalje nastavi biti nepouzdan partner“ NATO-a, morati povećati svoja izdvajanja za obranu „znatno više od dva posto BDP-a“.

Klasić je to rekao u saborskoj raspravi o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna u kojoj je pozdravio rast izdvajanja za Ministarstvo obrane od 65 milijuna eura.

Učinio je to, s obzirom na geostratešku situaciju i „hrvatske operacije izazivanja konfuzije unutar NATO saveza od predsjednika Republike“ što nas, kaže, stavlja u poziciju nepouzdanog NATO partnera te samim tim „sigurno slabi našu poziciju unutar Saveza“.

„Iz tog razloga, bit će sigurno nužno znatno povećanje izdvajanja za obranu (…) ako i dalje nastavimo biti nepouzdan partner“, rekao je.

Dok HDZ i njegovi partneri hvale Vladine intervencije u proračun, kao i njenu fiskalnu politiku, oporba ima potpuno drugačije viđenje.

„Unatoč svim hvalospjevima, rebalans nije dobar“, ocijenio je Zvonimir Troskot (Most). Naveo je kako su troškovi države u pet godina porasli gotovo dvostruko, te se upitao je li se onda dvostruko povećao standard građana?

Nezadovoljan je odnosom prema demografiji koja je „problem broj jedan u državi. Još 2016., kad je bilo duplo manje novca u proračunu, za jedan posto se više ulagalo u demografiju kroz dječji doplatak, a sada je vidljivo da dolazi do smanjenja ulaganja u njega, iako, s obzirom na rast prihoda, postoji prostor za univerzalni dječji dohodak, istaknuo je zastupnik.

SDP rebalans smatra još jednim kukavičkim jajem Andreja Plenkovića i njegova ministar financija, kaže Mirela Ahmetović i građanima poručuje „kad vam Plenković najavi da će vam nešto dati, čvrsto se uhvatite za novčanik, jer će vas ošišati na nulu“.

Dragana Jeckov (SDSS) primjećuje kako se, unatoč povećanju proračunskih prihoda od 1, 8 milijardi eura, stavka namijenjena za borbu protiv zločina iz mržnje, nije mijenjala, unatoč njihovu povećanju. Zauzima se i da se poveća iznos za obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina, posebno za predškolski odgoj.

„Ovakva, kakva je danas, kakva se vidi iz predstavljenih stavki, Hrvatska nema dobru perspektivu“, ocijenila je Dalija Orešković (DOSUP), tvrdeći da je „u kroju i broju izbornih jedinica, županija, gradova i općina, Hrvatska zarobljena isključivo u interesima HDZ-a.

Zauzima se za reformu izbornih jedinica, da se 20 županija preoblikuje u pet smislenih regija, smanji broj gradova i općina, približno na petinu u odnosu na sadašnji broj.

Marijana Puljak (Klub Centra i NSP-a) u rebalansu proračuna iščitava prekomjeran rast državne potrošnje, nedostatak strukturnih reformi kao primjerice reformu lokalnih jedinica, zdravstvenog sustava, pravosuđa i obrazovanja.

Iako je proračun za znanost i obrazovanje povećan, to se odnosi prvenstveno na povećanje plaća učiteljima i profesorima, dok su stvarna sredstva za istraživanje i razvoj te ključne projekte u znanosti ostala nedovoljna, kazala je.

Na smanjenje stavke za istraživanje i znanost upozorio je i Damir Bakić (Klub Možemo!). Za programske ugovore za financiranje sveučilišta i znanstvenih instituta originalno je bilo planirano 27 milijuna eura a sada se umanjuje za 25 milijuna eura, rekao je.