Rudarski div

Rio Tinto računa na profitabilnija vremena za vađenje litija

Hina

Foto Reuters

Foto Reuters



Britansko-australski rudarski div Rio Tinto odlučio je kupiti američki Arcadium Lithium, za 6,7 milijardi dolara, računajući na oporavak potražnje i cijena minerala koje su potonule pod utjecajem slabe prodaje električnih vozila.


Rio Tinto najveći je proizvođač željezne rude u svijetu, a proširio je poslovanje i na preradu sirovina nužnih za energetsku tranziciju.


Svjetska ponuda litija trenutno uvelike nadmašuje potražnju, ali Rio Tinto uvjeren je da će se oporaviti i biti znatno snažnija na dulji rok, rekao je izvršni direktor Jakob Stausholm.




Cijene litija oštro su pale i danas su 80 posto niže nego na vrhuncu trenda u 2022. godini., napominje Reuters, ukazujući na obilnu kinesku ponudu i slabiju prodaju električnih vozila.


U takvim su uvjetima rudnici su postali dobra prilika za kupnju, a Rio Tinto proširio je kapacitete pogonima za vađenje i preradu u Argentini, Australiji, Kanadi i SAD-u.


Britansko-australska kompanija povećat će zahvaljujući Arcadiumu godišnje kapacitete za vađenje i preradu litija sa 108 tisuća na 373 tisuće tona i zauzeti će treće mjesto na svjetskoj ljestvici proizvođača, nakon američkog Albemarlea i čileanskog SQM-a.


Rio Tinto očekuje slabiju ponudu na kraju desetljeća, rekao je Stausholm ulagačima, dodavši i da do 2040. očekuju rast potražnje za više od 10 posto godišnje, zahvaljujući električnim vozilima i skladištenju energije.


Tržište je trenutno oslabljeno i to je prilika za kupnju imovine vrhunske kvalitete po pravoj cijeni, rekao je Stausholm u osvrtu na akviziciju američkog Arcadium Lithiuma.


„Naš je stvarni cilj litij prilagođen za upotrebu u baterijama, drugim riječima, želimo ga i prerađivati. I želimo, naravno, igrati aktivnu ulogu i ako uzmete u obzir te kriterije, vrlo brzo dolazite do Arcadiuma”, kazao je.


Rio je bio računao i na golemi projekt u srpskom Jadru koji je trebao podmirivati veliki dio europske potražnje za litijem.


No, postupak pribavljanja dozvola mogao bi potrajati najmanje dvije godine, napominje Reuters, zbog odlučnog otpora građana Srbije koji upozoravaju na moguće štetne posljedice po okoliš.