Integracija tržišta

Na Hrvatsko-slovenskom forumu rodila se ideja o formiranju regionalnog burzovnog indeksa

Hina

Ilustracija / Foto Igor Kralj/PIXSELL

Ilustracija / Foto Igor Kralj/PIXSELL



Postoji ideja regionalne integracije tržišta kapitala u vidu formiranja zajedničkog burzovnog indeksa, o čemu razgovaramo s kolegama iz Slovenije i iz nekoliko drugih država članica EU-a, izjavio je u srijedu ministar financija Marko Primorac na Hrvatsko-slovenskom forumu “Tržišta kapitala 2024.: Budućnost štednje i ulaganja”.


Konferenciji, koju su organizirali Jutarnji list i slovenske dnevne novine Delo, uvodno su se, osim Primorca, obratili i potpredsjednik Vlade Republike Slovenije i ministar financija Klemen Boštjančič, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić i predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, a svi su se složili da, iako se određeni pomaci vide, postoji još puno prostora za razvoj tržišta kapitala, ponajprije većim sudjelovanjem malih investitora, to jest građana.


Primorac je istaknuo da njegovo ministarstvo priprema strateški okvir za razvoj tržišta kapitala, gdje će se napraviti nekoliko iskoraka i na strani ponude i potražnje.




Otkrio je i da postoje razgovori, prije svega sa Slovencima, oko regionalne integracije tržišta. “Pokušat ćemo se zajednički profilirati kao tržište u smislu zajedničkog indeksa, koji bi nas pozicionirao na mapu globalnih ulagača kao jedinstveno tržište”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Primorac.


Pojasnio je da su hrvatsko i slovensko tržište kapitala klasificirani kao ‘frontier market’, a želja je dostići klasifikaciju ’emerging market’, to jest tržišta u nastajanju. Po njegovim riječima, za to je potrebno ispuniti nekoliko objektivnih kriterija, koji uključuju i tržišnu kapitalizaciju i ‘free float’ te općenito likvidnost na tržištu, a Hrvatska, kao i Slovenija, ako budu nastupale same za sebe, neće jako dugo dostići razine potrebne za reklasifikaciju.


Stoga, naveo je Primorac, postoji ideja regionalne integracije, gdje “možemo nastupiti kao integrirano tržište”, kao što su to primjerice napravile baltičke i još nekoliko zemalja, pri čemu imaju jedinstveni indeks i prepoznati su kao tržište sa značajnijim volumenima.


“To je nešto što trenutno razmatramo. Razgovarali smo sa slovenskim kolegama i iz nekoliko drugih država članica Europske unije”, izjavio je Primorac, dodajući da kada sve bude definirano bit će i predstavljeno javnosti.


“Još uvijek postoji značajna štednja na bankovnim računima građana”


Primorac je apostrofirao značajne iskorake ostvarene s dva izdanja narodnih obveznica i četiri trezorskih zapisa, pri čemu aktivacijom svoje štednje građani sada drže gotovo deset posto javnog duga te ostvaruju prinose koji su značajniji od onih koje su dobivali za štednju u bankama.


Iz tih šest izdanja, u kojima je sudjelovalo oko 150 tisuća građana, proizlazi ukupno oko 200 milijuna eura kamata, koje će, umjesto institucionalnim investitorima, pripasti građanima.


Međutim, smatra Primorac, mora se raditi na značajnijem unaprjeđenju tržišta kapitala jer “još uvijek postoji značajna štednja koja stoji na bankovnim računima i koja se može puno pametnije iskoristiti”.


Građani moraju biti svjesni da, ukoliko ne sudjeluju u izdanjima vrijednosnih papira države, ona će se zadužiti kod komercijalnih banaka, koje će državi zapravo posuditi njihova sredstva, a za koja oni dobivaju gotovo nikakvu kamatnu stopu, pojasnio je Primorac.


Rekao je i da, osim državnih vrijednosnih papira, građane treba potaknuti da na tržištu kapitala ulažu i u dionice, kao i dužničke vrijednosne papire poduzeća. Također, potencijal je i u izdavanju municipalnih obveznica, što bi gradovima i općinama bila alternativa kreditnim zaduženjima.


Problem bankocentričnih financijskih sustava


Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman je rekao da tržišna kapitalizacija hrvatskog i slovenskog tržišta kapitala zajedno premašuje 10 milijardi eura, što je jedan značajan iznos za ovu regiju.


Govoreći o Hrvatskoj, kazao je da, iako se određeni pomaci vide, treba raditi puno više na uključivanju građana na tržište kapitala kako bi ono “prodisalo”. “Bez građana, to jest malih investitora, tržište kapitala ne može dostići one volumene i razine na koje smo naviknuli prije 20-ak godina”, izjavio je Žigman.


Kao i u Europi, hrvatski financijski sustav je bankocentričan – 75 posto svih financiranja ide preko banaka, a i u preostalih 25 posto je tržište kapitala manje zastupljeno.


S druge strane, u SAD-u su ti omjeri obrnuti, naveo je Žigman, podsjetivši da je nedavno i bivši čelnik Europske središnje banke (ESB) Mario Draghi poručio da se situacija u Europi mora promijeniti i da se mala i srednja poduzeća trebaju u većoj mjeri financirati na burzama, s obzirom da financiranje preko banaka ima ograničavajuće faktore za njihov razvoj i rast.


Hrvatska i slovenska kućanstva prednjače u Uniji po ulaganjima u kriptoimovinu


O tome je govorio i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, istaknuvši da je razvijen i diversificiran financijski sustav ključan za gospodarski rast te stabilnost, pri čemu su, između ostalog, tržišno orijentirani financijski sustavi otporniji na stresne epizode.


Također je upozorio da se nedovoljno razvijen financijski sustav reflektira i na strukturu izvora financiranja poduzeća, pri čemu ograničena ponuda kod financiranja utječe na njihove perspektive rasta. Razvijena tržišta kapitala nose i prednosti kao što su privlačenje inozemnog kapitala, mogućnost kvalitetnijih investicija te podjela rizika, rekao je Vujčić, ocijenivši i da su tržišta kapitala u Hrvatskoj i Sloveniji relativno još uvijek slabo razvijena. No očekuje da će u tom pogledu doći do napretka, za što postoji puno prostora.


“Možemo očekivati da ćemo postupno, kao što se to i događa zadnjih godina, vidjeti razvoj tržišta kapitala u smislu nuđenja većeg broja različitih proizvoda od različitih financijskih institucija, ali isto tako i diversifikaciju portfelja prvenstveno samih kućanstava, a isto tako i poduzeća”, izjavio je guverner HNB-a.


Kada se promatra financijska imovina hrvatskih i slovenskih kućanstava, naveo je Vujčić, tu dominiraju depoziti u bankama, u većoj mjeri no što je prosjek eurozone.


No, s druge strane, iznenađuje podatak o sklonosti hrvatskih i slovenskih građana ulaganju u kriptoimovinu. “Kada pogledate ulaganja u protekle dvije godine, Hrvatska i Slovenija predvode Europsku uniju u postotku kućanstava koja ulažu u kriptoimovinu”, istaknuo je Vujčić, dovodeći to u korelaciju s financijskom pismenošću građana u te dvije zemlje.