Nobelova nagrada, koja se smatra jednom od najprestižnijih u znanstvenom svijetu, vrijedna je 11 milijuna švedskih kruna, odnosno oko milijun eura.


Polovica nagrade dodijeljena je Bakeru “za računalni dizajn proteina”, dok su drugu polovicu podijelili Hassabis i Jumper “za predviđanje strukture proteina”, priopćila je akademija.




Nagrada za kemiju svake se godine dodjeljuje treća po redu nakon medicine i fizike, koje su objavljene ranije ovog tjedna.


Nobelova nagrada osnovana je oporukom izumitelja dinamita i bogatog poslovnog čovjeka Alfreda Nobela, a dodjeljuje se “onima koji su tijekom prethodne godine donijeli najveću korist čovječanstvu”.


Prvi put dodijeljena 1901. godine, 15 godina nakon Nobelove smrti, nagrada se dodjeljuje za postignuća u medicini, fizici, kemiji, književnosti i miru. Dobitnici u svakoj kategoriji dijele svotu nagrade, koja se tijekom godina usklađivala.


Nagrada za ekonomiju dodana je naknadno, a financira je švedska središnja banka.


Kemija, posebno draga Alfredu Nobelu te znanost koja se najviše primjenjuje na njegov izumiteljski rad, nije nužno najatraktivnija od nagrada, ali među dosadašnjim dobitnicima su znanstveni velikani poput pionira radioaktivnosti Marie Curie i Ernesta Rutherforda.


Prošle godine su Nobela za kemiju dobili Mungi Bavendi, Louis Brus i Aleksej Ekimov za otkriće sićušnih nakupina atoma poznatih kao kvantne točke, koje se danas naširoko koriste za stvaranje boja na ravnim zaslonima, svjetlećim diodama (LED) svjetiljkama i uređajima koji kirurzima pomažu da vide krvne žile u tumorima.