Izgradnja kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali najveća je investicija u povijesti riječke luke, a četiri impozantne 138 metara visoke dizalice, koje će moći prenositi teret s najvećih brodova, na putu su iz Kine i u luci Rijeka bi trebale biti operativne sredinom iduće godine, najavio je direktor Maerska za istočnu Europu Ivić Vodopija na jučerašnjemu tradicionalnom poslovnom ručku Američke gospodarske komore na temu utjecaja stranih ulaganja na hrvatsku konkurentnost.

– Rijeka je u velikom investicijskom zamahu i Maersk je tome sigurno doprinio. Naš terminal u Rijeci jedna je od naših investicija, jedna od točaka opskrbnog lanca i planiramo da bi terminal iduće godine bio operativan. Čeka se opremanje terminala dizalicama, rekao je Vodopija.

Naglasio je da kompanija Maersk, na koju otpada 18 posto kontejnerskog prometa u svijetu, vidi cijeli Jadran, uključujući Kopar i Rijeku, kao strateški koridor za opskrbljivanje europskih uvoznika i izvoznika, i to ne kao alternativni nego kao glavni koridor za Europu.

Atraktivna lokacija

– Najbolji pokazatelj koliko je regija Adria atraktivna kao lokacija jest da, unatoč konkurentskim prednostima sjevernoeuropskih luka, ona raste po stopama koliko joj infrastruktura dozvoljava. No, brzina razvoja željeznice još uvijek ne prati dovoljno potencijale i mogućnosti, navodi Vodopija i dodaje da se mora apsolutno prioritizirati i drastično ubrzati razvoj željeznice kao vitalnog faktora zelenog lanca opskrbe.

Novi terminal u riječkoj luci trebao bi biti najmoderniji na Jadranu, a ukupna vrijednost procjenjuje se na 380 milijuna eura. U prvoj fazi će u naredne dvije godine biti uloženo više od 200 milijuna eura, dok će se u drugoj fazi tijekom idućih deset godina uložiti dodatnih 180 milijuna eura. U prvoj fazi terminal će pretovarivati do 650 tisuća kontejnera godišnje, dok se u idućoj fazi očekuje rast na više od milijun kontejnera. Izgradnja novog riječkog terminala primjer je stranih ulaganja jer na izgradnji novog terminala zajedno s ENNA Logicom radi i danski Maerks, dok je 15 dizalica za izgradnju kontejnerskog terminala dostavila njemačka tvrtka Liebherr. Osim terminala, Maersk i ENNA Logic uspostavljaju i novi logistički koridor kroz Hrvatsku, iz Rijeke do zaleđa središnje Europe, a već početkom sljedeće godine Maersk globalno starta s kompletnom novom morskom mrežom ocean network koja uključuje Rijeku na prvoj fazi terminala, odnosno Zagrebačke obale, koja je pri kraju s gradnjom i opremanjem. Maerskov Distribucijski centar u Rijeci bit će namijenjen za tržište cijele Europe jer će se roba u Rijeci dekonsolidirati i cariniti, što znači da će značajan dio tog novca biti prihod državnog proračuna.

U Američkoj gospodarskoj komori ističu da je napredak Hrvatske kao investicijske destinacije vidljiv, što možda najbolje potvrđuje nedavno podizanje kreditnog rejtinga na najvišu povijesnu razinu A-. Ohrabruje i podatak da u iduće tri godine gotovo 80 posto članova Američke gospodarske komore planira širenje poslovanja u Hrvatskoj, što je napredak u odnosu na 73 posto iz prošle godine. No, napominju da struktura stranih ulaganja u Hrvatskoj nije optimalna.

Restrukturiranje gospodarstva

– Dominiraju zadržane zarade, dok se kod vlasničkih ulaganja visok udio odnosi na ulaganja stranaca u nekretnine u Hrvatskoj. Međutim, procesi poput regionalizacije i skraćivanja opskrbnih lanaca koje je pokrenula pandemija bolesti COVID-19, a dodatno su pojačani geopolitičkim napetostima, Hrvatskoj otvaraju priliku za privlačenje novih ulaganja. To bi uz kontinuirano unaprjeđenje poslovnog okruženja, čak i u uvjetima manjka radne snage, moglo dovesti do postupnog restrukturiranja gospodarstva prema produktivnijim djelatnostima i bolje plaćenim poslovima, istaknuo je Josip Funda, glavni ekonomist iz Svjetske banke.

Goran Romek, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, podsjeća da je Hrvatska proteklih godina imala kontinuirani rast inozemnih izravnih ulaganja, a u prvom kvartalu ove godine realizirano je već više od milijardu eura. Romek je najavio i donošenje Nacionalnog plana za poticanje ulaganja i Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva te novi Zakon o poticanju ulaganja koji će omogućiti još povoljnije poticajne mjere za investitore.

U Američkoj gospodarskoj komori smatraju kako izravna strana ulaganja donose brojne prednosti – od poticanja gospodarskog rasta i uključivanja hrvatskih tvrtki u globalne lance vrijednosti do stvaranja novih radnih mjesta, omogućavanja transfera tehnologija, znanja i modela rada te u konačnici povećanja produktivnosti.

– Kad gledamo uvjete poslovanja u RH, koje ulagači uvijek prate, naše izvješće pokazuje pozitivne trendove. Oko 30 posto naših članova smatra da su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj za prošlu godinu bili čak i bolji u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe, što je rast od 10 posto u odnosu na godinu prije, a 46 posto članova smatra da su uvjeti poslovanja usporedivi s tim zemljama, rekla je izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Andrea Doku Jelušić.

Umjesto Azije – Hrvatska

Hrvatska je od 1993. privukla više od 40 milijardi eura stranih ulaganja i tu ne stojimo loše u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe, gledano per capita ili po udjelu stranih ulaganja u BDP-u, kaže glavni ekonomist iz Svjetske banke Josip Funda. Do 2008. su prevladavali privatizacijski procesi, zatim do 2015. imamo dugo zatišje da bi nakon toga uslijedio oporavak stranih ulaganja. Posljednje tri godine dominira zadržana dobit kompanija, dok su vlasnička ulaganja manja, a prevladavaju ulaganja u financijski sektor, trgovinu i nekretnine.

– Zbog geopolitičke situacije u svijetu dolazi do skraćivanja opskrbnih lanaca i regionalizacije poslovanja što Hrvatskoj može ići u korist jer bi određena ulaganja koja su trebala biti usmjerena u Aziju, mogla doći u Hrvatsku, smatra Funda.