U osvit kampanje za predsjedničke izbore, koja će evidentno kao glavnu temu imati odnos prema ratu u Ukrajini u kontekstu upravljanja vojskom i vanjskom politikom, u Dubrovnik sutra na samit Ukrajina – Jugoistočna Europa stiže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Domaćin mu je Vlada, odnosno premijer Andrej Plenković, a samit će se održati s glavnom porukom daljnje podrške Hrvatske i drugih zemalja jugoistočne Europe Ukrajini.

Kad je Hrvatska u pitanju, u prvom redu se radi o pomoći u humanitarnim pitanjima, kao i sankcioniranju ratnih zločina, razminiranju te skrbi o ratnim veteranima, u čemu Hrvatska nakon Domovinskog rata ima najviše iskustva. Samit se u Hrvatskoj održava na zamolbu samog Zelenskoga koji je nakon izbora u travnju kontaktirao hrvatskog premijera Plenkovića, čestitao mu na pobjedi te predložio da se treći ovakav susret regije, nakon Grčke i Albanije protekle dvije godine, održi upravo u Hrvatskoj.

Dubrovačka deklaracija

U Dubrovnik stižu tri predsjednika jugoistočne Europe – slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar, kosovska Vjosa Osmani i crnogorski Jakov Milatović, potom pet premijera – Borjana Krišto iz BiH, Kyriakis Mitsotakis iz Grčke, Edi Rama iz Albanije, Kiril Petkov iz Bugarske te Hristijan Mickoski iz Sjeverne Makedonije, dok će ministri vanjskih poslova predstavljati Moldaviju, Tursku, Srbiju i Rumunjsku. To znači da u Dubrovnik ne dolazi srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, već ministar Marko Đurić. U ime Europske komisije na skupu će biti hrvatska predstavnica Dubravka Šuica, a doći će i predstavnik OECD-a, organizacije čiju pozivnicu ima Hrvatska, generalni tajnik Mathias Cormann.

Glavni dokument koji će biti potpisan nosit će naziv Dubrovačka deklaracija i tekst je još uvijek na usuglašavanju, no njegovi glavni elementi su poznati – sadržavat će odredbe o osudi ruske agresije na Ukrajinu, daljnju potporu ukrajinskoj suverenosti, uz reference na ranija i aktualna zbivanja na Krimu, te podršku mirovnom planu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskoga. Zatražit će se daljnje jačanje potpore međunarodne zajednice Ukrajini, a očekuje se i podrška Ukrajini na putu za EU, jednako kao i podrška Moldaviji i Gruziji na tom istom putu. U paketu je i podrška energetskoj sigurnosti Ukrajine, kao i podrška njenoj obnovi i kažnjavanju ratnih zločina. Ovo posljednje, međutim, još je predmetom usuglašavanja konačnog teksta Dubrovačke deklaracije, budući da je poznato da neke države još imaju zadrške oko takve formulacije u zajedničkom dokumentu.

Ono što je posebno važno jest da će Plenković u ime Hrvatske i Zelenski u ime Ukrajine potpisati i bilateralni sporazum kojim će se osnažiti podrška Hrvatske Ukrajini, i to specifično u segmentu humanitarne pomoći, te razminiranja i razmjene iskustava u sankcioniranju ratnih zločina Rusije, što su znanja koja Hrvatska posjeduje nakon rata na svom području. Na taj način postići će se by-pass u odnosu na činjenicu da su zemlje članice skupine G7, dakle najjače zemlje svijeta, prošle godine s Ukrajinom na NATO summitu u Vilniusu potpisale sporazum o podršci teškoj 50 milijardi dolara, a tome se poslije pridružilo još 25 drugih zemalja, dakle ukupno 32 zemlje, no koji Hrvatska tada nije potpisala i nije se formalno pridružila jer su u Vladi bili svjesni protivljenja predsjednika Republike Zorana Milanovića takvoj vrsti dokumenta.

Važna nadoknada

U Vladi su procijenili da će negativne interpretacije u javnosti, temeljem Milanovićeva protivljenja daljnjoj podršci Ukrajini nakon što je krajem 2022. u Saboru propao pokušaj podrške misiji EUMAM zbog Milanovićeva otpora, biti previše snažne te se nije željelo dalje zaoštravati i polarizirati javnost na toj temi. Stoga Hrvatska nikad nije postala dio paketa, ali sporazumom koji će sutra biti potpisan to se na neki način nadoknađuje, jer će se potpisati podrška za one djelatnosti i poslove koje Hrvatska i Ukrajina već u praksi imaju, a to je upravo humanitarna pomoć, razminiranje i razmjena iskustava kod sankcioniranja ratnih zločina. Kako se saznaje, ta će se suradnja sada samo nastaviti na duge staze – dakle neće poprimati druge oblike, posebno ne vojne, ali će se proširiti i produžiti.

Kao što i 25 drugih zemalja ima potpisane bilateralne sporazume s Ukrajinom, po najrazličitijim vidovima podrške Ukrajini, sad će i Hrvatska imati jedan takav sporazum, i to je za potrebe Ukrajine dovoljno u ovom trenutku, pa je tako i ispregovarano s predsjednikom Zelenskim u pripremi skupa.

Sudjelovanje Milanovića nepoželjno

Iako na samit u Dubrovnik dolaze i neki predsjednici zemalja jugoistočne Europe, među njima nije i predsjednik Zoran Milanović. Službena pozivnica nije bila ni potrebna jer je Vlada domaćin skupa, i to na izričitu zamolbu samog ukrajinskog predsjednika Zelenskog, kako se to tumači u vladajućim krugovima, stoga Milanović neće imati priliku raspravljati o podršci Ukrajini na ovom skupu sa svojim jugoistočnoeuropskim kolegama