Prema podacima sustava eVisitor tijekom rujna je u Hrvatskoj boravilo oko 2,4 milijuna turista, što je za oko pet posto manje nego lani, dok je u istom razdoblju ostvareno oko 13,2 milijuna noćenja, odnosno tri posto manje. Rujansko loše vrijeme je nešto smanjilo rujanske turističke rezultate pa se tako ove godine ne može reći da se špica sezone produljila u deveti mjesec. Prema novim podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) tako je prošlog mjeseca veći pad noćenja zabilježen kod stranih gostiju, konkretno, broj noćenja stranih turista u rujnu je iznosio 11,9 milijuna i bio je tri i pol posto manji nego lani, dok su domaći gosti ostvarili turistički promet od 1,26 milijuna noćenja, što je tek neznatno manje nego lani.

Kampovi najlošiji

Zanimljivo je da su po pitanju turističkog prometa najstabilniji bili kapaciteti obiteljskog smještaja u kojima su noćenja gotovo ista kao lani u rujnu. Naime, lani su iznajmljivači ostvarili 4,33 milijuna noćenja, a ove godine 4,30 milijuna. Na drugom mjestu po udjelu u turističkom prometu su hoteli u kojima je ostvareno 3,3 milijuna noćenja, što je za oko tri posto manje nego lani. Očekivano, najveći pad su imali kampovi, s obzirom na to da su i najosjetljiviji na loše vrijeme, pa tako službena statistika kaže da je u kampovima u rujnu ostvareno blizu 2,6 milijuna noćenja, dok je lani u istom razdoblju ostvareno gotovo 300.000 noćenja više.

Samim time kampovi su u rujnu upisali minus od oko 11 posto u odnosu na lani, kad ih je sve pomazilo iznimno toplo i sunčano vrijeme. Vrijedi napomenuti i da je nautika, koja je ove godine sakupljala minuse fizičkog ostvarenja, u rujnu ipak u plusu, i to za nekih četiri posto. Tijekom rujna, 85 posto noćenja registrirano je u komercijalnim, a 10 posto u nekomercijalnim smještajnim objektima, dok 5 posto otpada na nautiku.

Što se tiče turističkih županija, najveći promet je ostvaren u Istri, oko 3,6 milijuna noćenja, potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2,7 milijuna noćenja, dok je na trećem mjestu Kvarner s 2,1 milijun noćenja. Četvrto mjesto drži Zadarska županija s oko 1,8 milijuna noćenja, a peto Dubrovačko-neretvanska u kojoj je u rujnu ostvareno oko 1,3 milijuna noćenja. S tim da su u minusu Istra i Kvarner, a ove druge županije na istoj razini kao i lani ili u plusu.

U Istri je zabilježen pad noćenja od 8 posto, a na Kvarneru od 7 posto, što se može pripisati visokom udjelu kampova u ukupnim kapacitetima županije, kao i činjenici da južnije županije imaju veći udio avioprometa, a Istra i Kvarner su primarno autodestinacije i samim time jače ovisne o vremenskim (ne)prilikama.

Top destinacije

Po destinacijama, najviše turista u rujnu je boravilo u Dubrovniku, njih oko 180.000, potom u Zagrebu te Splitu, Zadru i Poreču. Međutim, prema ostvarenim noćenjima, lista je nešto drukčija. Naime, Dubrovnik je broj jedan i po ukupno ostvarenim noćenjima u svim kapacitetima. Iza Dubrovnika su prošlog mjeseca bili Poreč, Zagreb, Rovinj, Umag, Split, Opatija, Zadar, Labin i Makarska.

Zanimljivo je da je Dubrovnik i top destinacija po broju noćenja ostvarenih u obiteljskom smještaju. Naime, kod ovdašnjih iznajmljivača, turisti su ostvarili 235 tisuća noćenja.

Slijedi Split u čijim su apartmanima i sobama ostvarene oko 203 tisuće noćenja, pa Zadar s oko 134 tisuće, te Makarska, Rovinj, Poreč, Pula, Medulin, Crikvenica i Omiš. Listu top deset destinacija prema prometu u nekomercijalnom smještaju, dakle u vikendicama, predvodi Vir u kojem su vlasnici vikendica i njihovi prijatelji ostvarili više od 220 tisuća noćenja. Na drugom je mjestu Malinska-Dubašnica s oko 55.000 nekomercijalnih noćenja, a trećem Umag s oko 53.000 nekomercijalnih noćenja. Slijede Pašman, Dobrinj, Crikvenica, Vodnjan, Kolan, Novalja i Mali Lošinj.

Nijemci i dalje najbrojniji

Najjače emitivno tržište i u rujnu je Njemačka. Prošlog mjeseca je ostvareno oko 3,5 milijuna njemačkih noćenja, a što je za 9 posto manje nego lani. Drugo najjače tržište je Austrija s kojeg je ostvareno 1,2 milijuna noćenja ili 8 posto manje, a treće Slovenija s oko milijun noćenja, odnosno pet posto manje. Četvrta Poljska je na lanjskim brojkama, a peta Velika Britanija u plusu od šest posto. Inače, s prva tri najjača tržišta, Hrvatska je u rujnu u odnosu na lani izgubila oko 450 tisuća noćenja.