Senjsko pristanište

Počelo rušenje lučkog skladišta 41 u Porto Barošu. Prva plovila u ACI marinu Rijeka stižu 2026.

Marinko Glavan

Foto V. KARUZA

Foto V. KARUZA

Rušenje skladišta i čišćenje podmorja trebalo bi biti završeno za 60 dana



RIJEKA – Rušenje nekadašnjeg lučkog skladišta 41, na Senjskom pristaništu u Porto Barošu, započelo je u ponedjeljak, a potrajat će idućih šezdeset dana, a za to vrijeme će se promet vozilima ulicom koja prolazi uz nekadašnja lučka skladišta na Senjskom pristaništu odvijati uz povremena ograničenja, kada se budu rušili zidovi uz samu prometnicu.


Vrijednost radova na uklanjanju derutnog skladišta je 90 tisuća eura, izvodi ih tvrtka Orcus Hilt d.o.o., a zajedno s čišćenjem podmorskog dijela akvatorija Porto Baroša, predstavljaju uvjet za početak radova na prvoj fazi izgradnje ACI marine Rijeka, odnosno morskom dijelu marine.


Sidreni sustav


Anđelko Petrinić, direktor tvrtke ACI Gitone, koncesionara marine, u zajedničkom vlasništvu ACI-ja i tvrtke Gitone, koja posluje u sastavu Lürssen grupacije, ističe kako je riječ o prvom koraku u realizaciji projekta.




– Napokon su krenuli građevinski strojevi, ali želim naglasiti da su ovo pripremni radovi za početak izgradnje marine. Rušenjem skladišta 41 stvara se manipulativni prostor, potreban za samu izgradnju buduće ACI marine Rijeka. Znači, s rušenjem skladišta i čišćenjem podmorskog dijela akvatorija Porto Baroša u kojemu smo podvodnim snimanjem uočili velike količine glomaznog otpada, guma, plastike, metala i drugog otpada, stvorit će se preduvjeti da bi se moglo izgraditi sve potrebno u morskom dijelu marine, u prvom redu pontoni za privez plovila i sidreni sustav, rekao je Petrinić.



Petrinić vjeruje kako bi rušenje moglo biti završeno i prije roka od 60 dana.


– Nama je cilj da do kraja ove godine sve predradnje za početak izgradnje marine budu završene. Znači, rušenje skladišta i čišćenje akvatorija. Sve skupa znači da bismo 2026. godine trebali vidjeti prva plovila u ACI marini Rijeka. Rok za izvođenje radova na prvoj i drugoj fazi marine je između 12 i 18 mjeseci i nadamo se da ćemo u sezoni 2026. ovdje imati brodove, s obzirom na to da smo se i koncesijskim ugovorom obvezali da ćemo u roku od tri godine od potpisa ugovora o koncesiji završiti gradnju i početi s radom marine, rekao je Petrinić.


Zaštićena »četrdesetica«


Izgradnja zgrade na mjestu skladišta 41 i rekonstrukcija zaštićenog skladišta 40 trebala bi, prema Petrinićevim riječima, započeti u roku od godinu dana. Prva faza izgradnje marine predviđa produžetak Sušačkog lukobrana za osamdeset metara, izgradnju zgrade na Ružićevom gatu koja će biti u funkciji marine te rekonstrukciju kompletnog akvatorija, uključujući postojeće obale i gatove, kao i postavljanje pontona i sidrenog sustava za privez plovila.


Prema prošlotjednim Petrinićevim najavama, paralelno s radovima na prvoj fazi trebali bi započeti i radovi na drugoj, koja obuhvaća u prvom redu potpunu rekonstrukciju nekadašnjeg lučkog skladišta 40, zaštićene kulturne baštine oko čijeg uređenja i privođenja novoj svrsi još traju pregovori između ACI Gitonea, Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Rijeci. Petrinić je naglasio da su dosadašnji pregovori bili vrlo konstruktivni te bi uskoro trebalo biti definirano na koji način će zgrada u kojoj će biti smještena većina sadržaja namijenjenih gostima marine i građanima Rijeke te ostalim posjetiteljima biti obnovljena.


Ulaganje od najmanje 48 milijuna eura


Prema koncesijskom ugovoru koji je stupio na snagu s izdavanjem lokacijske dozvole u svibnju prošle godine, ACI Gitone u izgradnju i opremanje marine u Porto Barošu mora uložiti najmanje 48,27 milijuna eura, u roku od tri godine. Rok trajanja koncesije je 30 godina, od dana potpisivanja ugovora, a područje marine obuhvaća površinu pomorskog dobra i luke od 105,8 tisuća četvornih metara, za što će ACI Gitone plaćati fiksnu naknadu od 0,66 eura po četvornom metru godišnje, uz četiri posto od ostvarenih prihoda, pri čemu će se stalni dio koncesijske naknade, nakon petnaeste godine trajanja ugovora, svakih pet godina povećavati za 0,27 eura godišnje.