Danas se zaključuje Rijeka Boat Show, riječki nautički sajam. Tradicionalno, smjestio se u putničkom dijelu luke, na Gatu Karoline Riječke. Okupan obilnom kišom, što je pokvarila ugođaj svečanog otvorenja, okupio je više od 100 domaćih i inozemnih izlagača. To je ono šturo, najosnovnije. Sajamskom ponudom ovdje se neću baviti, ona je čitateljima uglavnom prezentirana, a na stranicama našeg lista o njemu će se još pisati.

Ovogodišnji sajam nudi dodatnu temu, suvremenoj generaciji slabo znanu, čak i nepoznatu. Uz standardni slogan »grad je luka – luka je grad«, za ovu godinu dodan je i novi – »40 godina vizije«. Potaknut je obilježavanjem 40. obljetnice sajma. Prvi nautički sajam u Rijeci održan je 1985. godine, a inicijativa za njegovu organizaciju pokrenuta je godinu ranije. Vrijedi s nekoliko rečenica prisjetiti se tih početnih koraka. Uostalom, i prigodom otvaranja govornici su spominjali taj jubilej, ističući vizionarstvo onih koji su ga pokrenuli. Najstariji sajam u Hrvatskoj i na prostoru bivše države.

Prvi sajam održan je u Dvorani mladosti na Trsatu, i godinama mu je ona bila domaćin. Znatno kasnije premješten je na more, u putničku luku. Sjećam se detalja, za trajanja prvog sajma nekoliko brodica bilo je u moru, na vezu u luci, uz današnju Rivu Boduli. Namijenjene su bile za »praktičko isprobavanje na demonstracijama plovila i opreme«. Zapamtio sam plastičnu pasaru, ne sjećam se njene veličine i proizvođača, u koju je bio ugrađen motor Yanmar, ako se dobro sjećam. Kako je lijepo plovila!

Najbolja i najvrednija

Uspjeh prvog sajma – što je održan sredinom svibnja 1985. godine – nadmašio je sva očekivanja. Imao je 160 izlagača, od kojih 70 inozemnih iz 14 zemalja s tri kontinenta. Uz sajam, održani su popratni sadržaji. Opatija je bila domaćin savjetovanja kojemu je naziv bio »Perspektive razvoja nautičkog turizma na Jadranu«. Program je obuhvaćao razradu tendencija u razvoju plovila za sport i razonodu, aspekte razvoja marina i nautičkih centara, pravno reguliranje nautičkog turizma na Sredozemlju, te problematiku sigurnosti plovidbe i pružanja pomoći na moru. Također u Opatiji, održana je sjednica Komisije za turizam Skupštine mediteranskih komora ASCAME. Tema sjednice bila je: mogućnosti i oblici suradnje privrednih komora sredozemnih zemalja u oblasti nautičkog turizma.

Svečani završetak kompletne manifestacije upriličen je u Malinskoj, u tada elitnom hotelskom gradu Haludovo. Održana je Nautička noć, uz piknik i podjelu nagrada. One su dodijeljene za najbolje plovilo i motor, prema ocjeni stručnog žirija. Mediji su tada pisali da je premijerni riječki sajam pobrao niz priznanja, od kojih je ističe »što je po mišljenju mnogobrojnih sudionika, posjetitelja i onih koji redovito prate zbivanja u nautičkom turizmu, već nakon prvog izdanja proglašen za najbolju i najvredniju manifestaciju te vrste u našoj zemlji.« Zaključeno je odmah da će sajam postati tradicionalan, te je određen termin održavanja sljedeće godine. Do tada, nautički sadržaji izlagani su kod nas povremeno, u sklopu nekih drugih sajamskih manifestacija. Održavanje sajma, isticali su organizatori, »trebalo bi rezultirati novom međunarodnom afirmacijom našeg pomorstva i turizma.«

Pasara od mahagonija

Prvi riječki nautički sajam imao je službeni naziv: Međunarodni sajam nautičkog turizma Nautica ‘85. Kao organizatori potpisani su bili: Privredna komora Rijeka, Zajednica općina Rijeka, općine Rijeka i Opatija, RAST YU Rijeka i SOUR Brodokomerc iz Rijeke. U svojstvu suorganizatora pridružili su se Opće udruženje turističke privrede Hrvatske – Sekcija marina i nautičkog turizma Jugoslavije, Fakultet za pomorstvo i saobraćaj iz Rijeke, Hotelijerski fakultet Opatija i Adriatik klub Jugoslavija. Većina navedenih i danas djeluje, s drugim nazivima, dok su neki ugašeni ili reorganizirani. Samu organizaciju sajma proveo je Centar za radničko stvaralaštvo RAST YU. Iz te ustanove kasnije je nastala tvrtka Riječki sajam koja, nažalost, danas ne postoji. Najavljeno je bilo, ali se ne sjećam da je realizirano, da će po završetku sajma biti organizirana zajednička plovidba jahtama oko kvarnerskih otoka. Planiralo se posjetiti najinteresantnija nautička područja, marine i nautičke centre, »što će biti iskorišteno za najdirektniju propagandu ovogodišnjih nautičkih mogućnosti.« Sajam je pobudio zanimanje u inozemstvu, pa je Rijeku tih dana pohodilo više menadžera velikih svjetskih kompanija čije je poslovanje vezano uz nautički sektor.

Prošlo je puno godina od tada, detalja samog sajma više se ne sjećam. Znam da je Dvorana mladosti bila maksimalno ispunjena, te da je nekoliko plovila bilo na vanjskom prostoru. Ipak, u požutjelim bilješkama našao sam podatke o dva plovila. Najveću pažnju privukla je pasara s kabinom izgrađena u riječkom brodogradilištu Kantrida. I ono je davno otplovilo u povijest. Ta pasara bila je građena od mahagonija i imala je ugrađen Torpedov motor. Još jedan kojeg više nema. Zanimanje za taj brodić bilo je izuzetno veliko, ispred njega zaustavio se valjda svaki posjetitelj. Zanimljivo je spomenuti da mu se s odmakom sajma cijena povećavala. Početna je bila 3 milijuna, a na završetku sajma 4 milijuna dinara. Kolika je to vrijednost, teško je danas reći, trebalo bi je razmotriti u kontekstu tadašnjih plaća. Zacijelo bi ekonomisti mogli izračunati današnji ekvivalent. Drugo plovilo bila je jedrilica koju je gradio Greben iz Vela Luke na Korčuli. Tom modelu naziv je bio »Narav« i tada je bila popularna. Dužina joj je bila 6,90, širina 2,60, visina 1,30 i visina u kabini 1,80 metara. Podatak o cijeni nisam pronašao.

Plovila u vodi

Prvi dan ovogodišnjeg sajma ukazao je i na jednu lokalnu, riječku temu. To je Gat Karoline Riječke. Kiša je lijevala, dobro se sjećamo. Posjetitelji i izlagači gazili su po vodi, teško se nalazilo mjesto gdje se nije zadržavala. Na nekim pozicijama bile su velike lokve. I upravo u njima bila su smještena neka plovila. Da su skinuti s prikolica, gumenjaci bi valjda zaplivali. Uzalud su njihovi izlagači manevrirali, premještali ih koji metar lijevo ili desno, naprijed i natrag, iz vode ih nisu mogli izvući. Tko ih je želio razgledati, morao je ozbiljno zagaziti.

Očito je, gatu treba temeljita obnova. Kroz mnogo godina puno toga održano je na tom prostoru, bio je i parkiralište. Ne treba čuditi što više nije ravan.