Istraživači s američkog Princetona predvođeni neuroznanstvenikom Hyunjuneom Sebastianom Seungom mapirali su cijeli mozak odrasle vinske mušice te su rezultate objavili u prestižnom časopisu Nature, prenosi Reuters. Rad je u slobodnom pristupu dostupan na internetskoj stranici Naturea pod nazivom »Predicting visual function by interpreting a neuronal wiring diagram«. U istraživanju je detaljno opisano više od 50 milijuna veza između više od 139 tisuća neurona, moždanih živčanih stanica, što ih ima vinska mušica, vrsta po Linneaovoj nomenklauturi poznata kao »Drosophila melanogaster«. Istraživanje je nastojalo dešifrirati veze u mozgu te koji su signali u pozadini zdravih moždanih funkcija te bi moglo otvoriti put za mapiranje mozgova drugih vrsta. Jer, kako je na predavanju u Zagrebu 2019. godine navela doc. dr. sc. Rozi Andretić Waldowski vinska mušica proučava se u laboratorijima već više od stoljeća.
– Zbog značajne sličnosti u genomu mušica i ljudi, otkrića koja se dobiju istraživanjem mozga vinskih mušica usmjeravaju istraživanja u sisavaca te pomažu u razumijevanju funkcija mozga u ljudi, rekla je tada Andretić Waldowski. Nova karta koju su predstavili istraživači sastoji se od dijagrama koji prikazuje sve neuronske veze u mozgu vinske mušice. Takav se tip prikaza naziva još i konektom. Slično istraživanje prethodno je provedeno na jednostavnijim organizmima, na primjer, na crvu »Caenorhabditis elegans« te ličinki vinske mušice. No, kod odrasle vinske mušice naišli su na više izazova, budući da je ona na višem stupnju razvoja pa stoga ima i kompleksnije moždane veze. Mala Murthy, neuroznanstvenica s Princetona, reći će kako je jedan od glavnih odgovora koji ih zanima, onaj na pitanje kako neuronske veze dovode do ponašanja životinja.
– Jedno od glavnih pitanja kojima se bavimo jest kako neuroni i veze među njima u mozgu dovode do ponašanja životinja, rekla je neuroznanstvenica s Princetona Mala Murthy, još jedna od suvoditeljica istraživanja.
– Muhe su važan model sustava za neuroznanost. Njihovi mozgovi rješavaju mnoge iste probleme kao i mi… One su sposobne za sofisticirana ponašanja: hodanje i letenje, učenje i pamćenje, navigaciju, hranjenje, pa čak i društvene interakcije, što je ponašanje koje smo proučavali u mom laboratoriju na Princetonu, rekla je Mala Murthy. Istraživači su, na primjer, analizirali moždane sklopove koji su odgovorni za hodanje te otkrili kako se muhe zaustavljaju. Proučavali su i mrežu okusa muhe te ponašanja poput čišćenja antena, ali i njihov vid, odnosno na koji način muhe obrađuju informacije o kretanju i boji. Otkrili su i veliko neuronsko središte koje može ubrzati protok informacija kroz mozak.