Da je novi zakonodavni okvir obiteljskog smještaja još uvijek nedorečen, pun nelogičnosti i rupa, pokazuje niz primjera, počevši od licitiranja o iznosu poreza na nekretnine za koji je prvi prijedlog bio da ide od 10 eura po metru kvadratnom, a sada se govori o maksimumu od 8 eura. Kao i činjenica da se kao jedan od osnovnih minusa reforme pokazalo to što uopće ne radi razliku između rentijerstva i onog pravog smještaja u domaćinstvu. Novi Zakon o turizmu na snagu je stupio početkom ove godine, prošlog tjedna su na snagu stupila i dugoočekivana tri pravilnika koja ga prate, temeljem kojih će gradovi i općine moći zabraniti otvaranje novih apartmana, ali i ugostiteljskih objekata, da bi krajem mjeseca rujna Ministarstvo turizma i sporta u javno savjetovanje pustilo službeno rečeno Obrazac zakonodavnih aktivnosti za ad hoc zakon, u ovom slučaju izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a koji je bio osnovni turistički zakon prije donošenja Zakona o turizmu.

Prema najavama se tako u Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti uvodi pojam domaćina. Za sada nema puno detalja o domaćinima, niti kako će ih se razlikovati od rentijera, na temelju kojih pokazatelja i tko će biti zadužen za taj posao, međutim, u resornom Ministarstvu kažu da će se, kako bi se jasno pozicionirao pravi obiteljski smještaj kao dodana vrijednost hrvatskog turizma, definirati pojam domaćina. Uz pojam iznajmljivača kojega Zakon sada definira kao građanina, planira se tako uvesti i definicija užeg pojma domaćina »kako bi se jasno razlikovao obiteljski smještaj kao dodatna vrijednost hrvatskog turizma od smještaja ostalih iznajmljivača koji pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu isključivo s ciljem obavljanja gospodarske djelatnosti koja predstavlja nelojalnu konkurenciju domaćinstvu i ostatku turističkog sektora, i koja bitno utječe na smanjenje stambenog fonda i kvalitetu stanovanja«. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti trebao bi stupiti na snagu početkom iduće godine i prema najavama, dakle, trebao pomoći u identificiranju domaćina u odnosu na ostale pružatelje turističkih usluga. Isto tako najave govore i kako bi domaćini čak mogli ostati u nižem poreznom modelu, dok bi svi oni koji nisu domaćini ušli u drugačiji sustav oporezivanja.

Dakle, nedoumice oko toga što u ovoj velikoj turističkoj reformi čeka iznajmljivače, a koji prema svemu što je do sada Vlada objavila, izvlače deblji kraj, dodatno se množe iako nas do 1. siječnja 2025. dijeli jako malo. Pa ostaje za vidjeti što će se tu još »ad hoc« promijeniti i tko će postati domaćin, a tko će ponijeti neslavnu titulu rentijera.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti u svojim izmjenama donijet će i rješenje za one iznajmljivače i ugostitelje koji rade u objektima koji su u procesu legalizacije, a koji zbog toga za svoju djelatnost imaju privremena rješenja.