Netom prije lokalnih izbora očekujem nešto dramatičnije događaje u svijetu i svjetskoj politici ili u vezi međunarodnih pokreta, koji bi se mogli preliti i na našu zemlju. To mogu biti prosvjedi, mogu biti i referendumska pitanja, ali nije vjerojatno da bi bila nova dramatična rijeka izbjeglica nalik onoj na jesen 2015. godine
Ah da, u horoskopu Rijeke 2020. se vidi idilično! To može i ne mora biti u vezi s EPK. Idilično je izgledao i rast BDP-a u horoskopu Hrvatske za 2016., pa i iduću, 2017. godinu. Problem može nastati u raspodjeli dobara jer sad umjesto limitirane i poslovne, ponovno imamo političku vladu.
Raspodjela dobrobiti je “slobodna volja”, odnosno politike državnih institucija u dobrim i u lošim vremenima, a čita se iz proračuna i politika pri objavi institucija od države naniže. Proračun ministra Zdravka Marića po svojstvima horoskopa u glavnim karakteristikama prepun je štetnih intervencija koja ni minuciozni ministar financija nije predviđao, ali mundana prognoza jest najavila kao glavno svojstvo u prosincu 2016., ožujku i travnju, ali i uoči jeseni 2017. godine. Štete nad proračunom su se već manifestirale i kroz prijetnje tužbama od sindikalnih, preko bankarskih pa do šteta koje prijete u vezi sa stranim poslovnim subjektima, poput Ine odmah u početku mandata, a tek će se vidjeti i eventualne nove vrste izdataka u najavljenim fazama koje slijede.
Nepredviđene štete su rezultat spleta okolnosti, pa ih zbog nepredvidljivosti standardnim metodama često zovemo „višom silom“. Naslanjanjem na racionalno primjenjene metode u mundanim studijama može se razotkriti i neki predvidljiv uzročni slijed koji nije drukčije vidljiv. U protekloj je godini tako bilo vidljivo trajanje same Vlade, kao i repriza rezultata izbora za Sabor. Sabor je postao važan, kako u parlamentarnoj demokraciji i treba biti. Trajanje vlasti kroz saborsku stabilnost vjerojatnije je kroz cijeli mandat, dok se Vlada može ozbiljno zaljuljati već u prosincu 2017. i u 2018. godini, kaže Jovetić.
Monopolisti i bivši monopolisti
– Bivši monopolisti, Ina, HEP, te državne kompanije, agencije i slična tijela, uvijek su gušile zemlju, bile glavni predmet skandala oko potkradanja, pretakanja novca u džepove raznih direktora i rijetko kažnjenih upravitelja. Država je do 2014. godine skrivala svoje dugove pred međunarodnom političkom i poslovnom zajednicom upravo kroz državne i poludržavne javne i polujavne firme dok ju na kraju nije pritjerala EU. Mukotrpni proces discipliniranja i razotkrivanja donedavno vječno neuspješnih državnih ili gradskih poduzeća, od lokalnih riječkih Energa do zagrebačkih komunalnih poduzeća, uzrokovali su mnoge teške sudbine građana, katkad i unatoč sudskim odlukama.
Ta ista povijest naplaćivanja imovine koju su građani već odavno izgradili, poput tunela, cesta, bolnica i nevidljivih biblioteka, vjerojatno će i u idućim godinama ostati zataškana na noviji način, okrupnjivanjem, preimenovanjem, združivanjem i sličnim postupcima. Ne očekujmo naročiti napredak na ovom području još u ovoj godini, iako će ga na simboličnoj razini biti.
“Neobjašnjivo” visok mortalitet
Osim poslovnih kriterija, odnosno općeg oporavka i rasta, svjedoci smo i uvođenja kriterija EU koji su odmah provedivi, kao što je napokon zaštita građana od trgovaca trovača, nakon dva desetljeća od liberalizacije uvoza prehrambenog otpada. Nažalost, ne mogu se brzo popraviti štete na zdravlju građana šokiranih rekordnim i “neobjašnjivim” mortalitetom u posljednjih godinu dana.
Broj umrlih je 2015. bio za čak 4.812 veći te je ukupno umrla 55.651 osoba. Razlika između broja rođenih i umrlih iznosila je 17.509, što je 55 posto više u odnosu na 2014. U bogatim zemljama slabo umiru. Bolja je zdravstvena skrb, a ove države što su siromašnije, što se prisilno cijepe (ex socijalističke), što uvoze tuđu hranu ili sve to skupa…, su na dnu. Nedostatak kontrola kvalitete hrane do ove godine, sad se potvrdilo i što smo jeli od liberalizacije uvoza, nedostupnost pravovremene zdravstvene skrbi i rigidan model zdravstva, sve to što sam naveo „u paketu“ godinama se akumulira.
Ina mijenja vlasnika na prijelazu u iduću godinu, dakle za godinu dana, a najavni periodi kad bi se moglo ukazati rješenje čitaju se iz horoskopa Ine: sredinom ožujka, i krajem rujna 2017. godine. Horoskopi iz povijesti te kompanije približno se poklapaju s razdobljem 2002./2003., kada je i prodana MOL-u, sa sadašnjim trenutkom.
Hoće li Hrvatska otkupiti Inu?
– Da, ali ne znamo tko će ju kupiti. Manje je vjerojatno da će biti jedan kupac, pa možemo spekulirati da bi mogla biti otkupljena fuzijom s drugim sličnim poduzećima, ali i da bi mogla biti ponuđena, možda i napokon, dijelom – narodu, dijelu naroda ili domaćim fondovima, ako ta ideja zaživi. Nekad najveća kompanija u SFRJ vjerojatno će se dosta mučno razvijati do 2021. godine.
U grupi ekskluzivnih državnih poduzeća je i HAC, zbog kojeg je “bog poslao Svjetsku banku”, kako nas je ministar Butković izvijestio, pa će problem HAC-a biti riješavan očito sinkronizirano s božjom voljom Svjetske banke, stoga spekulativna prognoza nije potrebna kad je plan sasvim jasan. Ima i drugih poduzeća koja se mogu sakriti jednako od naroda, kao i od EU, ali će njih otkrivati još godinama uglavnom mediji, kao i dosad, opisuje astrolog Jovetić.
Zdravstvena skrb
– Zdravstvo će napredovati na razini građevinskih radova. U ljepšim bolnicama lakše je podnijeti ignoriranje, a većini je lakše raditi nehumani broj sati. Preventivne ili cjelovitije mjere u svrhu istinske promjene zdravstvenog stanja naroda odavno se odvijaju izvaninstitucionalno, povećanom svijesti građana o svom zdravlju i boljom informiranošću, te rijetkim paradnim primjerima pojedinačnih tehnoloških pregnuća i dostignuća, vidljivima i nedostupnima većini. Taj trend je ionako u svijetu identičan, ali je teško unaprijediti ga s tako loših polaznih pozicija. Astrološkom simbolikom rečeno: slabi su ove godine u pat poziciji. Stoje.
U Hrvatskoj je oduvijek dominantan rigidni autoritarni model zdravstvene skrbi, uglavnom kurativne i interventne kirurške i farmakološke vrste nad pasivnim nijemim pacijentima. Organizacijske i strukturne izmjene koje se, osim u zdravstvu, mogu očekivati i u sudstvu i lokalnoj upravi, ići će najsporije i vjerojatno se do kraja godine neće moći ni primijetiti.