Potrošnja lijekova u Hrvatskoj lani je rasla nešto brže u odnosu na prethodne godine, za oko 12 posto, a na njih je utrošeno ukupno 1,55 milijardi eura ili za oko 200 milijuna eura više u odnosu na prethodnu godinu. Najviše su se na recept izdavali lijekovi za kardiovaskularni sustav, zatim lijekovi za probavni sustav, a na trećem su mjestu lijekovi za smirenje, proizlazi iz HALMED-ovog Izvješća o potrošnji lijekova u 2023. godini.

Građani su tijekom 2023. godine najviše trošili vitamin D, zatim atorvastatin, lijek protiv povećanog kolesterola u krvi, a na trećem mjestu po broju popijenih tableta bio je pantoprazol, lijek protiv žgaravice. Najveći je porast potrošnje u broju popijenih tableta primjetan kod lijekova za želudac, za oko 10 posto, gotovo isto toliko rasla je potrošnja lijekova za koštano-mišićni sustav, dok su lijekovi za respiratori sustav zabilježili porast potrošnje za oko osam posto. Zabilježen je i značajan porast potrošnje lijekova protiv anemije, za čak 33 posto, potrošnja vitamina, osobito vitamina D, rasla je za 17 posto, dok je potrošnja lijekova za snižavanje kolesterola u krvi bila veća za oko 14 posto. Nešto su se manje nego ranijih godina propisivali kortikosteroidi, za oko 6,5 posto.
Ukupna financijska potrošnja lijekova u 2023. godini viša je za 12,5 posto u odnosu na 2022. godinu te je po iskazanim vrijednostima malo viša od prosječnog povećanja za prethodno petogodišnje razdoblje, koje iznosi 11,3 posto. Najveću financijsku potrošnju, kao i obično, imali su lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, na koje je lani utrošeno pola milijarde eura, zatim lijekovi s učinkom na probavni sustav, oko 155 milijuna eura, a na trećem mjestu lijekovi za živčani sustav, na koje je utrošeno 138 milijuna eura. Financijska potrošnja na lijekove za respiratorni sustav povećana je za 30 posto, i to zahvaljujući uvrštenju novog lijeka za cističnu fibrozu, a trošak lijekova za maligne bolesti, koji čine 38 posto ukupne potrošnje lijekova u Hrvatskoj, rastao je za više od 15 posto. Potrošnja cjepiva se smanjila za 25 posto.

Najveći je iznos od 72,6 milijuna eura utrošen za monoklonsko protutijelo pembrolizumab, kojim se postižu dobri rezultati u liječenju melanoma, metastatskog karcinoma pluća nemalih stanica, urogenitalnih tumora, kolorektalnog karcinoma, karcinoma glave i vrata i karcinoma dojke. Lijek koji je lani imao izraziti porast potrošnje u odnosu na 2022. je risdiplam, novi lijek za spinalnu mišićnu atrofiju, čija se potrošnja u financijskom smislu udvostručila. Slijedi pembrolizumab u različitim antitumorskim indikacijama, na koji je utrošeno gotovo 50 posto više novca nego u 2022., a popularni antidijabetik semaglutid, koji se mimo osnovne smjernice koristi i za snižavanje tjelesne težine, povećao je financijsku potrošnju za 45 posto.

Na bezreceptne lijekove koje građani sami kupuju u ljekarnama utrošeno je lani 104 milijuna eura. Najviše su se kupovali andol, ibuprofen i vitamin B12, a građani su najviše potrošili na paracetamol i ibuprofen – na svaki od ova dva lijeka ostavljeno je u ljekarnama gotovo 10 milijuna eura. Najviše tableta po stanovniku popijeno je u Gradu Zagrebu, zatim Istarskoj i Zadarskoj županiji, a na četvrtom mjestu po potrošnji lijekova je Virovitičko-podravska županija. Primorsko-goranska županija, sa 145 tableta dnevno na 1.000 stanovnika u državnom je prosjeku, dok se lijekovi uvjerljivo najmanje konzumiraju u Međimurskoj županiji.