RIJEKA  Izvještaji o stanju i potencijalnom rješenju dviju gorućih tema za Primorsko-goransku županiju, konstantnom zagađenju iz Ine u Kostreni i sve većem nedostatku liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, obilježili su i znatno produžili današnju sjednicu Županijske skupštine. I dok su izvješće ravnateljice Doma zdravlja PGŽ-a dr. Emine Grgurević Dujmić vijećnici jednoglasno podržali, vrlo skromnu i općenitu informaciju o onečišćenju mora ispred Rafinerije nafte Rijeka u Kostreni podržao je tek dio vijećnika iz redova vladajuće koalicije, Ivo Zrilić, Davorka Vukelić, Gabrijela Gorjanc Kapša, Marko Mataja Mafrici i Željko, Vesna Blanuša i Đurđica Tancabel bile su suzdržane, a ostatak od 19 vijećnika, što ostatka vladajuće koalicije te oporbe, u cijelosti je bio protiv.

Una Radulović Zekić iz Ine, koja je vijećnicima prezentirala kratku informaciju o stanju u Kostreni, kazala je da je u zadnje dvije godine intenziviran rad na zaštiti okoliša na toj lokaciji, počevši od brana do geofizičkih istražnih radova te je odmah pokrenut natječaj za dugoročnu sanaciju koja bi trebala riješiti problem kroničnog zagađenja ugljikovodicima koji izlaze iz Ininih podzemnih spremnika.

Pravo ime koksara

Bojan Kurelić iz Akcije mladih komentirao je da se trenutno stanje u Podurinju ne može podvesti pod izvanredne okolnosti jer nafta ondje curi kontinuirano te je riječ o postrojenju koje vjerojatno jedino u svijetu proizvodi vlastito nalazište. Konstatirao je da se u Kostreni gradi nova koksara, a ne pogon za obradu teških ostatka, kako se to službeno zove, dok je samo izvješće koje je prezentirano vijećnicima nazvao sramotnim i za skraćenu verziju.

Nadovezao se Mostov Josip Katalinić upitavši se što je s dozvolama s obzirom na to da se grade nova postrojenja postavivši i brojna druga pitanja za koja je u startu bio uvjeren da odgovore na njih neće dobiti. Pročitao je i stav udruge Eko Kvarner koji kaže da je problematika Ine u Kostreni daleko kompleksnija od onečišćenja samog mora, a jedno od glavnih pitanja je postoji li akcijski plan sanacije poluotoka i koja su sredstva za to odobrena jer upravo će sredstva pokazati s kojom je ozbiljnošću Ina tome pristupila.

– Mi stanovnici Kostrene svjesni smo da je Ina važan poslovni subjekt u Kostreni, no 20-ak godina problem onečišćenja iz Ine je poznat i za škrape se upozorava desetljećima. Mi u Kostreni ne želimo više crne plaže, ni ugrozu stanovnika, i tražimo od Ine konkretnu sanaciju i rješavanje glavnog uzroka onečišćenja, kao i poštovanje konvencija Europske unije i zakona Republike Hrvatske, poručio je HDZ-ov Sanjin Vrkić, dok je Orjen Petković Ininu informaciju opisao kao materijal na razini referata iz osnovne škole, ističući da je sramotno da se ovako složenoj problematici posveti tri stranice zaključka.

Vranićevo izlaganje

Marko Boras Mandić predložio je da se na osnovi rasprave donese zaključak koji bi išao prema Saboru i na temelju kojeg bi se od Ine tražili maksimalni ekološki standardi, a sjednici je prisustvovao i kostrenski načelnik Dražen Vranić.

– Očekivao sam neke konkretnije informacije nego što ih mi dobivamo u Općini Kostrena na ovakvim susretima. Sad ste vidjeli da ni vi ne možete dobiti konkretniju informaciju. Mi smo u Općini na tjednoj bazi ispitivali onečišćenje na plažama u Podurinju, Klančiću i Podkvarovu, sve smo slali Ini, no niti jedan konkretan odgovor nismo dobili. Imam osjećaj da u Ini ne postoji volja za rješavanjem ovog problema jer ni više od godinu dana od velikog incidenta nemamo konkretan nalaz što se to nalazi u podzemlju. Očekujem od Ine da nam da konkretne rokove i plan aktivnosti kako će spriječiti daljnje curenje ugljikovodika u Kvarnerskom zaljevu, rekao je Vranić.

Radulović Zekić nije se složila s iznesenim tvrdnjama da se ništa ne radi, ali je dodala da ne može ništa reći o rokovima kad će se nešto poduzeti oko sanacije jer na natječaj za sanaciju trenutnog stanja još nisu stigle sve ponude, no on bi trebao biti gotov do kraja godine. Rekla je da se u modernizaciju trenutno ulaže oko 600 milijuna eura te ne postoji veća investicija u ovoj industriji u Hrvatskoj. Iz Ine su poručili da je ispitivanje podzemnih spremnika, njih 135, kontinuirani proces, kao i da se postavljanje oceanskih brana očekuje u ovom mjesecu.

Umjesto župana Komadina koji je na bolovanju, na pitanja vijećnika odgovarao njegov zamjenik Vojko Braut / Snimio Vedran KARUZA

Obiteljska medicina

U obiteljskoj medicini u PGŽ-u u ovom trenutku radi 36 liječnika starijih od 65 godina, a jednak je broj onih koji će za pet godina navršiti 65. Jedini imaju 53 tisuće, a drugi 55 tisuća pacijenata.

– Teoretski se može dogoditi da 100 tisuća građana u jednom trenutku nema svojeg izabranog liječnika, što se upravo i događa u Sloveniji, gdje 150 tisuća građana nema svojeg odabranog liječnika, rekla je ravnateljica Doma zdravlja Emina Grgurević Dujmić.

Čak 51 medicinska sestra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima uvjete za mirovinu, sveukupno 20 liječnika je na specijalističkom usavršavanju i do 2028. godine svi će je završiti, a njih pet bit će novi specijalisti obiteljske medine.

– Minimalno je potrebno 15 specijalizacija godišnje da bismo od 2029. do 2033. dobili 85 novih specijalista i na taj način spriječili prirodni odljev liječnika obiteljske medicine. Tu se ne ubrajaju bolovanja i slično, upozorila je ravnateljica Doma zdravlja koja je najavila formiranje call centara kako bi se rasteretilo liječnike i medicinske sestre administrativnog poslovanja.

Ipak, prema njezinom mišljenju, financiranje je ključ kojim bi se privukao medicinski kadar u sve dijelove županije. Pritom je, kako je dodala, situacija na fakultetima loša jer su većini studenta atraktivnije kliničke specijalizacije koje su ujedno financijski privlačnije.

– Pokušajmo spasiti javno zdravstvo. Mi imamo jako razvijenu specijalistiku u Domu zdravlja, ali specijaliste pacijenti mogu zamijeniti. No, obiteljskog liječnika nema tko zamijeniti, on treba svima nama. Primjerice, bez njega nemate osnovne tri stvari koje su svima potrebne, a to je davanje doznaka te pisanje uputnica i recepata, istaknula je Grgurević Dujmić.

Na aktualnom satu Orjen Petković iz Možemo! postavio je pitanje što se planira s prostorima Doma zdravlja u Parku Nikole Hosta i Ulice Ive Marinkovića nakon što se iz njih zbog selidbe na Rujevicu izmjesti poliklinička zaštita te neće li novi izvanbolnički centar biti pacijentima nedostupan zbog same lokacije.

– Ne radi se o izmještanju izvan centra grada s obzirom na to da Rujevica ima ime sekundarnog gradskog središta pa nema govora o nedostupnosti. Očekuje se da urbanistički plan za Rujevicu bude donesen do kraja godine i kad bude usvojen, mi ćemo krenuti u projektiranje same zgrade koja bi trebala imati 9.000 četvornih metara bruto površine. Intencija je da se sva specijalistika smjesti u novi polikliniku, a što se tiče dijagnostičkih aparata, oni će biti preseljeni, rekao je zamjenik župana Vojko Braut koji budući objekt naziva novom bolnicom. Dosadašnje lokacije nisu dostupne pacijentima koji dolaze autom i onima s invaliditetom.

Pavela o Kanalu Ri

Nezavisni Leo Pavela dotaknuo se svoje omiljene teme – Kanala Ri.

– Moguće da ću ja ovdje zadnji put reći: poštovani gledatelji Kanala Ri, možda se zadnji put vidimo. Riječ je o televiziji u koju je PGŽ uložio najviše novca, točnije 50 milijuna kuna, a jučer sam dobio alarmantan mail da glavni urednik smatra da je velika mogućnost da se do kraja mjeseca ova televizija ugasi. Televizija ima velike gubitke i ne može servisirati emisije koje su već plaćene. Postoji li strategija stabilizacije te televizije, upitao je Pavela, na što mu je Braut odgovorio da u ovom slučaju nije problem u sredstvima, već i u organizaciji rada i kadru.

– Ni nama se ljudi ne javljaju na natječaje za rad u javnoj službi pa je posao obavljen. Ako je situacija zaista ovakva kako stoji u mailu, mi ćemo ovaj mail poslati nadzornom odboru pa neka vide radi li direktorica svoj posao. Ako ne, mi ćemo joj se zahvaliti. Nećemo se mi baviti organizacijom posla i time dolazi li netko na posao ili ne, poručio je Braut.

Josip Katalinić spomenuo je da već 13. ljeto stanovnici Marčelja zbog smrada trpe nasilje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina.

– Budući da ne znate riješiti ovaj kronični problem, kada planirate vlasništvo prenijeti na jedinice lokalne samouprave pa da vidimo mogu li one riješiti taj problem, zanimalo je Katalinića.

Resorni pročelnik Ljudevit Krpan istaknuo je kako Županija tehnički sudjeluje, ali jedinicima lokalne samouprave prepustila je sve važne odluke, a više puta i ponudila vlastite udjele za nula sredstava.

– Ako netko od jedinica lokalne samouprave smatra kako će moći pomoći upravljanju Ekoplusa, PGŽ je spreman staviti svoje udjele na raspolaganje za nula sredstava. To je već ponuđeno Viškovu i Rijeci, rekao je Krpan.

Predsjednik Skupštine Marko Boras Mandić / Snimio Vedran KARUZA

Izvršenje proračuna

Vijećnici nisu prihvatili polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za koji je glasalo 16 vijećnika, dok je desetero bilo protiv, a osam suzdržano. Proračun je s 256 milijuna eura porastao na 295 milijuna eura, dakle za 15 posto, što ipak nije pridonijelo ostvarenju proračuna. Rast prihoda i primitika iznosi 33 posto, pri čemu su rashodi ostvareni 41 posto te višak iznosi 21,5 milijun eura, što je više nego prethodne godine. Rashodi za zaposlene imaju udio 67 posto i ostvareni su 49 posto, slijede tekući rashodi, dok kapitalni rashodi imaju udio od devet posto i oni su ostvareni najmanje od vodećih rashoda, što je dijelom obrazloženo žalbama na javne pozive i kašnjenja s dokumetacijom. Kako je poentirao pročelnik Upravnog odjela za financije Krešimir Parat, kod kreiranja budžeta prihodovna strana temelji se na pesimizmu, a rashodovna na optimizmu.