ZAGREB – Vlada ponovo odgađa uspostavu Jedinstvenog centra za naknade (JCN) koji je trebao zaživjeti u tijelima državne uprave i preko kojeg bi se isplaćivale sve naknade u sustavu socijalne skrbi. Prema reformi sustava socijalne skrbi koju je pokrenula Vlada Zorana Milanovića, JCN je trebao otpočeti s radom u lipnju ove godine. No, bivša Vlada Tihomira Oreškovića odgodila je formiranje tog centra za ožujak iduće godine. Već je u proljeće ove godine, kada se krenulo u izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi bilo poprilično jasno da rok uspostave JCN-a s prvim danom ožujka 2017. godine neće biti ispoštovan. Sada se to i potvrdilo jer nova administracija, novim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi koje se nalaze u javnom savjetovanju, predlaže odgodu formiranja JCN-a do početka svibnja 2018. godine.

Kašnjenje s pripremama

Jedinstveni centar za naknade sastavni je dio Nacionalnog plana reformi usuglašenog s Europskom komisijom. Preko tog jedinstvenog centra trebalo bi »prolaziti« sedamdesetak različitih naknada koje se isplaćuju različitim korisnicima, a ideja je bila da se podaci postupno povlače u periodu od nekoliko godina. Prvo davanje koje je trebalo ući u JCN je Zajamčena minimalna naknada (ZMN) uvedena prije nešto više od dvije godine. Riječ je o naknadi koja je objedinila pomoć za uzdržavanje koja je u nadležnosti socijale, opskrbninu koja je u nadležnosti ministarstva branitelja te produženu novčanu naknadu za određene kategorije nezaposlenih osoba što je naknada iz sustava rada. Nakon toga postupno bi se u JNC uključivale i sve druge naknade, primjerice dječji doplatak, naknada za stanovanje, troškove ogrjeva, jednokratne naknade….

Kako se u obrazloženju izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi navodi, odgoda uspotave JCN-a u uredima državne uprave provodi se radi redefiniranja načina uspostave JCN-a te potrebe za osiguranjem svih organizacijskih i administrativnih uvjeta za prebacivanje nadležnosti administriranja ZMN iz centara za socijalnu skrb na tijela državne uprave pri kojima će biti ustrojen JCN. Do danas, praktično tri mjeseca prije no što bi JCN trebao početi s radom »nisu izvršene potrebne pripreme za prebacivanje nadležnosti za odlučivanje o priznanju prava na ZMN na urede državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba«. Stoga je, kako se navodi u prijedlogu zakonskih izmjena »utvrđena potreba redefiniranja prijedloga ustroja JCN-a radi razrade modela koji bi osigurao maksimalno korištenje postojećih kapaciteta te osigurao jačanje stručnog socijalnog rada u svrhu pružanja podrške obiteljima i pojedincima u prevladavanju poteškoća«.

Javni radovi

Kao što smo već pisali, mjerama aktivne politike zapošljavanja planira se značajnije aktivirati nezaposlene osobe koje ostvaruju pravo na socijalnu naknadu. One bi sudjelovale u javnim radovima i pritom ne bi ostale bez prava na ZMN već bi je primali u cijelosti. No, prema razmišljanjima s burze rada, radno sposobni korisnici ZMN-a aktivirali bi se u nepunom radnom vremenu pa bi primali i pola umjesto cijele minimalne plaće. Tako bi tijekom rada za opće doboro ili javnog rada u nepunom radnom vremenu osoba koja je u sustavu socijalne skrbi uz 800 kuna zajamčene minimalne naknade primala i oko 1.300 kuna s osnova privremenog rada – ukupno 2.100 kuna mjesečno. To bi, smatra se, moglo pomoći teže zaposlivim osobama da se ohrabre za traženje posla.

U registiranoj nezaposlenosti trenutno se nalazi 32.769 korisnika ZMN-a. Prema važećim odredbama zakona o socijalnoj skrbi samac ili član kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade, ostaje bez svog socijalnog primanja ili dijela tog primanja u slučaju radne aktivacije. Predloženim izmjenama zakona to će se primjeniti, pa će korisnik ZMN-a koji sudjeluje u radovima za opće dobro, odnosno zaposli se u javnom radu primati svoju punu objedinjenu socijalnu naknadu. Osim toga, novčani primitak kojeg korisnik ZMN-a ostvari zapošljavanjem putem mjera aktivne politike zapošljavanja, neće se uračunavati kod priznavanja prava na osobnu invalidninu kako bi se osigurao i povratak na tržište rada osoba s invaliditetom »u dijelu u kojem im je očuvana radna sposobnost«.

Naknada koju korisnici u sustavu socijalne skrbi ostvare putem rada za opće dobro ili javnog rada neće se uračunavati niti u prihod prilikom priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu.Zakonskim izmjenama uklanjaju se i nejasnoće postojećeg zakona pa više u praksi neće biti situacija da se azilantu ili strancu pod supsidijarnom zaštitom odbije pravo na ZMN jer mu je osiguran smještaj.