RIJEKA – Točno prije godinu dana pisali smo o vlasnicima desetak kuća u Ulici Brca na Drenovi koji su još 2003. godine uplatili Gradu za komunalni doprinos više od pola milijuna tadašnjih kuna da bi dobili kanalizaciju, ali i brojnim obećanjima da će se pitanje kanalizacijske mreže u tom dijelu urbane Drenove, s brojnim stambenim zgradama, riješiti puno desetljeća ranije. Ovih dana napokon su došli bageri i počelo se kopati, a stanari te ulice u šali kažu da će po okončanju radova pozvati uglednike kako bi škarama prerezali crvenu vrpcu i pustili u rad kanalizacijsku mrežu. Nadaju se da se radovi neće odužiti poput onih u centru grada, pa da im u rupama umjesto novih cijevi izraste – pomidor. Zanimljivo je da su kanalizacijski šahtovi na svega pet metara od kuća koje nisu priključene na kanalizacijsku mrežu.

Vrlo nesvrsishodno

Hrabroslav Reljić, stanar Ulice Brca, po obrazovanju diplomirani inženjer strojarstva, godinama se dopisuje s KD-om Vodovod i kanalizacija, pa i gradonačelnikom Markom Filipovićem u vezi s tim problemom, navodeći koliko je nesvrsishodno da cisterne prazne septičke jame umjesto da se kuće spoje na gradsku kanalizacijsku mrežu.

– Račun za takvu (ne)organizaciju gradske komunalne tvrtke plaćaju svi građani Rijeke kroz skuplje račune za vodu i odvodnju, piše Reljić, a na dopise mu redovito odgovara gradonačelnik Filipović.

– Potpuno razumijem Vaše nezadovoljstvo, kao i pitanje o rokovima početka spomenutih radova. Vjerojatno bih, da sam na Vašem mjestu, reagirao na isti način, odgovorio mu je Filipović.

Filipović u jednom od dopisa napominje.

– Koliko god to zvučalo nevjerojatno, ono što Vam je u listopadu 2016. godine odgovoreno iz KD-a ViK uistinu je utemeljeno na tadašnjim planovima. Nažalost, tu su i okolnosti na koje nismo mogli utjecati, pa tako ni na vrijeme realizacije ovoga projekta, obrazlaže Filipović.

U opširnijem obrazloženju zašto toliko kasni izgradnja kanalizacije, Filipović na kraju objašnjava.

Pomak pa iznenađenje

– Podaci o planiranim rokovima izgradnje javnog odvoda za Ulicu Brca koji su Vam iz ViK-a poslani 12. listopada 2016. godine temeljeni su na tadašnjim planovima, a samim tim i očekivanjima, s obzirom na to da je sva potrebna dokumentacija bila u završnoj fazi te se projekt namjeravalo prijaviti za EU sufinanciranje do kraja 2016. godine.

Kako je tada navedeno, plan je bio projekt izvesti unutar 1. faze realizacije EU projekta aglomeracije Rijeka, a koji je trebao započeti u zadnjem kvartalu 2017. godine. Došlo je do kašnjenja u realizaciji unatoč znatnom angažmanu i posvećenosti svih dionika da se EU projekt »Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka« realizira najavljivanom dinamikom, objašnjava gradonačelnik Filipović.

Prije godinu dana došlo je do nekih pomaka, ali tada opet – iznenađenje.

– Točno prije godinu dana čuo sam od susjeda da su bili djelatnici Vodovoda i kanalizacije i da su napravili neka mjerenja i označili gdje bi trebali biti kanalizacijski šahtovi, ali mene nitko nije kontaktirao, niti sam o tome informiran, kaže Reljić.

No, tu priča ne završava. Prije nekoliko dana napokon dolazi mehanizacija i počinju kopati ulicu, ali kuća obitelji Reljić opet nije u planu. Netko je u planovima zaboravio nacrtati priključak da se i oni trebaju spojiti na kanalizaciju. Opet dopisi, telefonski razgovori i nove skice i napokon stižu radnici, ali…

– Napokon su došli radnici, ali umjesto da se postavi tipizirani šaht, pronalaze se neka »a je to« rješenja, a uspjeli su mi i tijekom radova oštetiti ogradu, kaže već kroz smijeh inženjer Reljić i kaže da će nas pozvati na svečano otvorenje spoja na kanalizacijsku mrežu i moguće statističko poboljšanje i bijeg sa zadnjeg mjesta EU ljestvice Hrvatske kada je u pitanju sustav javne odvodnje.

Najniža razina u EU-u

U Hrvatskoj je na sustav javne odvodnje, odnosno kanalizaciju, priključeno 55 posto ukupnog stanovništva, što je najniža razina u Europskoj uniji, kako je nedavno objavljeno u časopisu Hrvatskih voda. Najveću priključenost stanovnika na sustav javne odvodnje u EU-u ima Danska, 92 posto, a slijede Belgija, Finska i Švedska s između 80 i 90 posto priključenog stanovništva.