Radikalno desna Slobodarska stranka FPÖ, koja je s 29,2 posto dobivenih glasova birača relativni pobjednik na saveznim parlamentarnim izborima u Austriji održanih ove nedjelje, vjerojatno neće moći sastaviti koalicijsku vladu. Drugoplasirana konzervativna Narodnjačka stranka ÖVP s osvojenih 26,5 posto smatra čelnika FPÖ-a Herberta Kickla nepoželjnim partnerom i »sigurnosnim rizikom« zbog koketiranja s nacizmom i ruskim režimom. Poznato je da se Kickl protivi pružanju pomoći Ukrajini i želi povlačenje sankcija protiv Rusije, tvrdeći da one više štete Austriji nego Moskvi. Nedavno je sklopio savez s autoritarnim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, jedinim čelnikom EU-a koji održava prijateljske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom otpočetka rata.

Iako bi Kickl kao relativni pobjednik izbora mogao zahtijevati mandat za formiranje vlade od saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena, to nije ustavna obaveza. Uostalom, austrijski predsjednik već je izrazio rezerve prema toj mogućnosti, dok je aktualni šef austrijske vlade, kancelar Karl Nehammer iz ÖVP-a još prije izbora isključio mogućnost suradnje s vođom FPÖ-a.

Afera Ibiza-gate

Poznato je da je zbog FPÖ-a 2019. pala bivša koalicijska vlada s narodnjacima u aferi Ibiza-gate slučaja dovlačenja prljavog ruskog novca za financiranje političkog uspona Slobodarske stranke. Kickl je tada bio ni manje ni više nego ministar unutarnjih poslova. Unatoč jednom od najvećeg političkih skandala zbog kojeg je pao tadašnji ÖVP-ov austrijski kancelar Sebastian Kurtz, krajnja desna austrijska partija zabilježila je najveći rast broja glasova u usporedbi s posljednjim izborima 2019. za 13 posto više, dok su najveći pad imali ÖVP (-11 posto) i Zeleni (-5,6 posto). No, nedjeljni parlamentarni izbori pokazali su rascjepkanost biračkog tijela, pa su više od 20 posto glasova odnijeli socijaldemokrati (SPÖ) 21 posto, a slijede Nova Austrija i Liberalni forum (NEOS) s 8 posto te Zeleni sa 7,4 posto. Uspjeh radikalne desnice u Austriji kojoj su požurili čestitati pojedine krajnje desne stranke iz ostatka Europe, zasad se čini kao Pirova pobjeda. Službeni Kremlj reagirao je diplomatski hladno smatrajući rezultat austrijskih izbora »unutarnjim pitanjem austrijskih glasača« za što nemaju poseban komentar.

U analizi Deutsche Wellea (DW) podsjeća se da su desničari u Austriji Kickla najavili kao budućeg »narodnog kancelara«, što je izazvalo negativne reakcije jer se taj izraz povezuje s narativom koji je koristio nacistički režim. Za razliku od nekadašnjih čelnika Slobodarske stranke (FPÖ) poput Jörga Haidera i Heinz-Christiana Strachea, Kickla je teško zamisliti u veseloj i razuzdanoj atmosferi nekog partyja.

– Pedesetpetogodišnji šef stranke ne djeluje kao šarmantni zavodnik masa. Njegov šarm i karizma su skromni, a uz to slovi kao samotnjak. Odrastao je u radničkoj obitelji u Koruškoj, studirao je povijest i filozofiju, ali nije diplomirao. Bavi se trčanjem na duge staze i planinarenjem, navodi se u analizi. Nakon afere Ibiza oko bivšeg šefa stranke Strachea 2019. godine stranka je bila znatno poljuljana. Kickl je na čelu desničarske partije od 2021. godine. Korištenjem izraza »narodni kancelar« FPÖ nastavlja provocirati računajući na niske strasti biračkog tijela frustriranog elitama velikih stranaka i pratećem bujanju antimigrantskog i euroskeptičnog narativa. Bio je pisac stranačkih govora i menadžer izbornih kampanja kreirajući mržnjačke slogane poput »Domovina umjesto islama« ili »Više hrabrosti za našu bečku krv – previše stranaca nikome ne prija«. Kad se mladi Kickl prvi put predstavio FPÖ-u, prema riječima njegovih biografa Gernota Bauera i Roberta Treichlera, rekao je: »Ja doduše ništa ne znam, ali mogu sve naučiti.« U Slobodarskoj akademiji, političkom centru za podmladak desničara, isprva je bio neka vrsta izbornog pomoćnika koji je lijepio stranačke plakate.

Vrijeđao migrante

DW podsjeća da je ambiciozni Kickl postao pisac govora za nekadašnjeg šefa stranke Jorga Haidera s kojim je još osamdesetih godina započeo uspon FPÖ-a. Postao je desna ruka Strachea i pratio njegov uspon od 2005. kao glavni tajnik stranke tijekom dvanaest godina. FPÖ se uz pomoć Kickla promovirao kao »socijalna narodna stranka« koja se želi prvenstveno brinuti »o interesima Austrijanaca«.

U vladi s konzervativnom ÖVP-FPÖ koalicijom formiranom 2017. godine pod kancelarom Sebastianom Kurzom, Kickl je kao ministar unutarnjih poslova izazvao zgražanje zahtjevom za uvođenje noćnog policijskog sata za tražitelje azila. Također je tvrdio da »zakon mora slijediti politiku, a ne politika zakon«. Osim toga, racija koju je pokrenuo u Saveznom uredu za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma (BVT) narušila je ugled austrijskih obavještajnih službi. Godinama je vrijeđao migrante i političke protivnike, ali i medije koji su pisali o njegovim ispadima. Ključni element za ponovni uspon desničara bila je korona-kriza. Tijekom pandemije FPÖ je postao glasnogovornik protivnika lockdowna i obveznog cijepljenja. Desničari nisu poštedjeli ni Svjetsku zdravstvenu organizaciju, optužujući je za »zdravstvenu diktaturu«, podsjeća u analizi DW.