Europa je opet u šoku i nevjerici. Ovaj put nakon izbora u Austriji na kojima je pobijedila desna populistička stranka Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), dobivši povjerenje nešto manje od 30 posto austrijskih birača. Nakon početne strave europskog političkog mainstreama malo se odahnulo jer se očekuje da stranka koju mnogi kvalificiraju kao ekstremnu desnu organizaciju neće dobiti mjesto premijera zbog toga što su se rezultati izbora raspodijelili na način da se većina može formirati postizbornom koalicijom. A sa Slobodarskom strankom nitko ne želi. Možda tako i bude, ali činjenica je da Europa skreće u desni populizam ili u političku sferu radikalne desnice. Izbori u Austriji samo su potvrdili takav trend.

Na parlamentarnim austrijskim izborima drugoplasirana je Narodnjačka stranka Austrije (ÖVP) koja je nakon što je u koaliciji sa Zelenima zadnje četiri godine na vlasti, kažnjena od birača i dobila je oko 11 glasova manje pa je na oko 26 posto potpore birača koji su izašli na izbore. Trećeplasirana je Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) s 21,1 posto glasova, dok je na četvrtom mjestu liberalna stranka Neos s 9,2 posto, dok su Zeleni završili na petom mjestu s 8,3 posto. Sada slijede postizborni pregovori kako bi se formirala većina, a Narodnjaci ne isključuju mogućnost suradnje sa Slobodarskom strankom. To je kao kada su u Hrvatskoj objavljeni rezultati zadnjih parlamentarnih izbora.

Na kojima je HDZ pobijedio, ali je izborni rezultat bio slabiji nego prije četiri godine, pa se kao jedina mogućnost nametnula suradnja s Domovinskim pokretom. Nakon što je formirana koalicija, a premijer Andrej Plenković dobio treći uzastopni mandat, Domovinski pokret se u potpunosti usustavio da bi se na kraju raspao. Jedan od temelja političkog programa Domovinskog pokreta je suverenizam nasuprot globalizmu. U Hrvatskoj ta priča nije prošla, ali u Europi itekako prolazi. Tamo su se zagovaratelji takvog programa preporodili i što je Europa umornija i preplašenija, a je, njihova popularnost raste.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen nakon objave rezultata parlamentarnih izbora poručio je da se pri sastavljanju vlade moraju poštivati temelji liberalne demokracije, naglasivši da neće na putu prema vladi podržati stranke koje su duboko antieuropske i koje podržavaju Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Mislio je na Slobodarsku stranku. Kako stvari stoje, manji je problem austrijskom političkom mainstreamu Slobodarska stranka od njezinog predsjednika Herberta Kickla. Jer Narodnjaci u izbornoj noći nisu isključili razgovore sa Slobodarskom strankom i moguću političku suradnju, ali su naglasili da ni u kojoj kombinaciji ne dolazi u obzir davanje mandata Kicklu ili njegov ulazak u sastav buduće austrijske vlade.

No, teško je vjerovati da će se Kickl skloniti u stranu da bi Austrija dobila prihvatljivu izvršnu vlast s obzirom na to da je riječ o čovjeku koji je reanimirao Slobodarsku stranku i s političke margine je doveo do izborne pobjede. Mogu sada europski političari centra, lijevog i desnog centra zapomagati nad hudom sudbinom i opasnosti od bauka desnog populizama koji se nadvija nad Europom, ali činjenica je da desni populisti marširaju u svim europskim državama i da su sve jači. Mogu oni plašiti austrijsku i europsku javnost da je Kickl blizak mađarskom nacionalističkom premijeru Viktoru Orbanu.

Kada su birači podržali Slobodarsku stranku upravo zbog toga jer su umorni od Europske unije, umorni su od sve težeg života i pada životnog standarda, umorni su od straha. Budući da tradicionalne političke grupacije ne izvlače nikakve lekcije iz onoga što se događa u mnogim europskim zemljama i gube povjerenje biračkog tijela, za sada je jedini odgovor sastavljanje neprirodnih koalicija. Kako bi se desni populisti sklonili od izvršne vlasti. Veliko je pitanje je li to pravi odgovor i hoće li koalicijske vlade biti stabilne. Takav scenarij može samo dodatno ojačati desni populizam sve dok se europski politički establišment ne pozabavi uzrocima uzleta desnih populista. A jedan od uzroka je protest protiv otuđenih političkih elita.