Građani Slovenije na referendumu bi uskoro trebali odlučiti o gradnji druge Nuklearne elektrane Krško, a prema dnevnom redu sjednice povjerenstva slovenskog parlamenta, savjetodavni referendum trebao bi se održati 24. studenog. Uz obrazloženje da će građani odlučivati o »strateškom pitanju«, prijedlog za raspisivanje referenduma podnijela je većina parlamentarnih zastupnika, uključujući i nacionalne manjine, a referendumsko pitanje bi glasilo: »Podržavate li realizaciju projekta Nuklearne elektrane Krško 2 koji će zajedno s drugim niskougljičnim izvorima osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom?«.

Ekološka suglasnost

Gradnja nove nuklearne elektrane trajala bi nekoliko godina, a procijenjena vrijednost investicije trebala bi biti između 9,3 milijarde eura ukoliko bi se gradio drugi blok s elektranom od 1000 megavata i 15,4 milijarde eura, ako bi se gradila elektrana snage 1650 megavata. Konačna procjena trebala bi se znati 2028. godine, kada bi i investitori trebali donijeti odluku. Podsjetimo, zajednička slovensko-hrvatska nuklearka u Krškom krajem prošle godine dobila je ekološku suglasnost za produljenje rada na dodatnih 20 godina, odnosno najmanje do 2043. Godine, a u rad je puštena 1983. Na projektu nove nuklearke u Sloveniji već gotovo 20 godina radi tvrtka koja upravlja slovenskim dijelom zajedničke Nuklearne elektrane u Krškom, Gen energija, iz koje poručuju da neće moći sami realizirati investiciju. Ističu ključnu važnost sudjelovanja države u provedbi tako važnog strateškog projekta jer što je veći doprinos države, kažu, to su niži troškovi financiranja.

Hrvatska zainteresirana

U Gen Energiji procjenjuju da bi se 20 do 30 posto investicije financiralo vlastitim sredstvima i sredstvima partnera, a 70 do 80 posto zaduživanjem. Stoga je uz mogućnost suinvestiranja domaćih i inozemnih partnera, predviđeno da se u projekt možda uključe i neke od susjednih zemalja.

Hrvatska je itekako zainteresirana za gradnju drugog bloka nuklearke Krško, tim više što se prije dvije godine uvrstila među članice EU-a na čelu s Francuskom koje podržavaju nuklearnu energiju, a Vlada je nekoliko puta javno izrazila potporu tom projektu, no još nije službeno poznato hoće li Hrvatska sudjelovati kao suinvestitor nove nuklearke, iako je predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić u ožujku ove godine rekao da sa slovenskim kolegama počinju razgovarati o temi suradnje na ovom projektu. Tijekom susreta sa slovenskim kolegom Janezom Janšom u ožujku 2022. godine, hrvatski je premijer Andrej Plenković, podsjetimo, tada poručio da će Hrvatska, »ako Slovenija krene tim putem, pratiti 50-50«, dok je na samitu o nuklearnoj energiji u Bruxellesu ove godine rekao da je nakon 2050. Hrvatska zainteresirana za razvoj malih nuklearnih reaktora.

Nuklearka u Krškom od strateške je važnosti za ukupan hrvatski energetski sektor, a iz nje podmirujemo 17 posto naših potreba za električnom energijom, Slovenija 35 posto.

Strah od skupe struje i atomskog otpada

Prema izračunu Gen energije, cijena električne energije iz buduće nuklearke Krško 2 jako će ovisiti o troškovima financiranja, pa bi za povrat investicije cijena megavat sata mogla koštati i do 144 eura. Naime, obim ulaganja prema međunarodnim iskustvima često premašuje procijenjenu vrijednost. Upravo su opasnosti od visoke cijene vlastite električne energije i ogromna financijska opterećenja investicije razlozi zbog kojih se dio slovenske javnosti protivi gradnji nove nuklearke i to će biti jedna od glavnih tema u kampanji pred referendum. Pritom izražavaju bojazan da bi sredstva za novu nuklearku zaustavila ulaganja u obnovljive izvore energije, postavljaju i pitanje zbrinjavanja nuklearnog otpada, uz napomenu da bi se novi blok (opet) gradio u seizmički aktivnom području Posavlja.