U slučaju komplikacija u trudnoći, trudnice imaju pravo na naknadu u iznosu od maksimalnih 565 eura mjesečno. Toliko iznosi 100 posto osnovice za izračun naknade, pa ako je prosječna plaća trudnice bila niža od 565 eura, dobivat će naknadu sukladno iznosu svoje osnovice. Naknada se računa prema iznosu zadnjih šest plaća, bez dodataka, i to za puno radno vrijeme, ali ako je osnovica plaće trudnice viša od 565 eura, ona će svejedno dobiti 565 eura – jer je to iznos na koji je naknada limitirana.

Tu »izdašnu« svotu obračunava i isplaćuje, na teret svojih sredstava, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje od prvog dana privremene nesposobnosti za rad. Na bolovanje u trudnoći uglavnom se odlazi u situacijama kad je zdravlje trudnice ili djeteta ugroženo, što znači da trudnica nema izbora oko toga hoće li nastaviti raditi. To isto znači i da se preko noći našla u situaciji u kojoj mora mjesecima preživljavati s naknadom koja joj onemogućava podmirivanje svih životnih troškova. Aktualnoj Vladi usta su puna demografije, do te mjere da su osnovali i Ministarstvo demografije i useljeništva, ali se naknada za bolovanje u trudnoći još nije našla na dnevnom redu zakonskih izmjena.

Pitanje zakona

Na pitanje zašto je naknada toliko niska, HZZO nam je odgovorio citiranjem članka 55. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji pojašnjava kako naknada ne može iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28 posto.

– HZZO je sukladno članku 3. stavku 1. ZOZO-a provedbeno tijelo koje prema odredbama Zakona provodi prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i nije u mogućnosti postupati na drukčiji način od onoga koji je propisan za visinu naknade plaće tijekom privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom, poručili su iz HZZO-a i dodali da izmjene visine naknade za bolovanje u trudnoći podrazumijevaju izmjenu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

U Ministarstvu zdravstva istaknuli su da su svjesni »senzibiliteta ovog pitanja«, ali da svaka nova zakonska izmjena podrazumijeva međuresorna usklađivanja.

– Ističemo da Ministarstvo zdravstva smatra demografsku revitalizaciju vitalnom za hrvatsko društvo, stoga će se svakoj međuresornoj inicijativi pridružiti u skladu s ovlastima koje Ministarstvo zdravstva ima, poručili su.

– Brojni čimbenici utječu na planiranje obitelji, a materijalna prava roditelja su samo jedan poticaj te je potrebno njihovo kontinuirano prilagođavanje, no samostalno ona ne mogu dovesti do pozitivnih demografskih trendova, rekli su nam iz Ministarstva demografije. Ministarstvo će, u dijalogu sa svim nadležnim tijelima i institucijama, razmotriti set mjera koje mogu polučiti najbolje rezultate, poručili su.

– Kako bi se postigla demografska održivost, potrebno je koncipirati sveobuhvatnu populacijsku politiku koja objedinjuje mjere brojnih tijela, nositelja javnih politika, na nacionalnoj i regionalnoj razini. Sve mjere za demografsku obnovu naše zemlje trebaju se kontinuirano preispitivati i prilagođavati kako bi bile u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama i socioekonomskim prilikama u društvu, odgovorili su nam iz Ministarstva demografije i useljeništva.

Diskriminacija majčinstva

Ministarstvu demografije puna su usta rađanja i djece, kao i upozorenja da Hrvatska stari i »umire«, ali ne postoje konkretne mjere koje bi zaštitile majke, odnosno roditelje u specifičnim situacijama poput ove o kojoj razgovaramo, istaknuli su iz udruge Roditelji u akciji – RODA.

– A to je samo vrh sante leda u primjerima na koje se načine diskriminira zaposlene trudnice i roditelje. Ako je izrazito niska visina naknade pokušaj da se smanji broj neopravdanih čuvanja trudnoće, smatramo da je cijena koju plaćaju trudnice, kao i njihove obitelji, koje su opravdano na bolovanju – previsoka. Treba skrenuti pažnju i na diskriminaciju majčinstva visokoobrazovanih žena koje, očekivano, imaju i veće plaće i koje redovito uplaćuju u proračun više iznose doprinosa, najčešće puno dulje nego što koriste prava na bolovanje zbog komplikacija u trudnoći ili na bolovanju zbog djeteta. Ne bi ih se trebalo ovakvim mjerama obeshrabrivati da postanu majke, navode iz udruge.

Bolovanje u trudnoći koje je plaćeno 565 eura mjesečno svakako je antidemografska mjera i dodatno diskriminira trudnice, naglasili su, a naknada je nedostatna za dostojanstven život.

– Kako rastu troškovi života, moguće da nije dovoljna ni za preživljavanje bez pomoći partnera ili šire obitelji, navode iz RODA.

Skrenuli su pažnju i na to da se ne radi samo o trudnicama na bolovanju zbog komplikacija trudnoće ili »čuvanja« trudnoće, nego i o roditeljima male djece koji često trebaju bolovanje zbog djeteta, u prvim godinama djeteta kada su u jaslicama ili vrtiću, koji su u istoj situaciji.

– Ovo nije demografska mjera, ali barem stavlja trudnice i roditelje u istu poziciju s ostalima. Trebalo bi im garantirati minimalno jednaka prava kao i ostatku zaposlenih građana i građanki koji koriste bolovanje, a nakon toga garantirati barem iznos trenutne minimalne plaće u Hrvatskoj po isteku prvih 40 dana bolovanja. To vrijedi za sve koji su na bolovanju, jer je trenutni maksimalni iznos koji možete dobiti na bolovanju na teret HZZO-a ispod iznosa minimalne plaće u Hrvatskoj, poručuju iz udruge.

Neopravdana bolovanja

Na pitanje zašto je bolovanje u trudnoći drugačije kategorizirano i manje plaćeno od bolovanja koje se otvara za neke druge bolesti, naveli su da se ovakvim postupkom sankcionira sve trudnice na komplikacijama jer se ne zna regulirati slučajeve kad se neopravdano odlazi na bolovanje zbog komplikacija.

– Nažalost, u Hrvatskoj postoje situacije u kojima je uobičajeno otvoriti bolovanje za komplikacije u trudnoći čak i kad za to nema trenutnog i opravdanog razloga. Ovaj problem proizlazi iz položaja žena na tržištu rada, uvjeta u kojima rade i nesigurnosti radnih mjesta, osobito u slučajevima rada na određeno vrijeme i trudnoće, što sve pogađa velikim dijelom upravo mlade žene u optimalnoj reproduktivnoj dobi. Zbog uvjeta u kojima rade, koji nekad mogu predstavljati rizik u ranoj trudnoći, one se radije odlučuju na otvaranje komplikacija i mizernu naknadu, jer na radnom mjestu ne mogu dogovoriti uvjete rada koji neće ugroziti trudnoću, naveli su iz RODA.

Potvrdili su da ovakvo određivanje naknade znači da i žena koja ima plaću 1.000 eura, i ona koja ima plaću 8.000 eura, obje mogu računati na 565 eura mjesečno za vrijeme trajanja bolovanja u trudnoći.

– Nažalost, upravo je tako. Ginekolozi, koliko nam je poznato, nekada sugeriraju trudnicama da prvih 40 dana uzmu bolovanje za bilo što drugo, a ne otvaraju bolovanje vezano uz komplikacije u trudnoći odmah, zbog niskih naknada, naveli su iz RODA.