Trideset posto više radnika u turizmu od 2017. - Mali Lošinj / Foto B. PURIĆ
U PGŽ-u 14 općina i gradova po indeksu turističke razvijenosti za 2023. godinu svrstano je u prvi razred, četiri su u drugoj kategoriji, 11 njih je u trećoj, a sedam u najmanje razvijenoj četvrtoj
povezane vijesti
RIJEKA – Institut za turizam objavio je nove vrijednosti indeksa turističke razvijenosti (ITR) za 2023. godinu prema kojem je Mali Lošinj s iznosom indeksa od 35,38 turistički najrazvijenija destinacija u Primorsko-goranskoj županiji. Institut ovaj indeks izračunava jednom godišnje, a temelji se na pet osnovnih pokazatelja. U obzir se uzimaju broj turističkih postelja, broj postelja u hotelima i sličnim smještajnim objektima, broj turista, broj noćenja i broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pri čemu se svi pokazatelji računaju u apsolutnim i relativnim vrijednostima.
Pet razreda
Vrijednosti indeksa kreće se u rasponu od nula do maksimalno 40, pri čemu su sve jedinice lokalne samouprave prema stupnju turističke razvijenosti podijeljene u pet razreda, od onih najmanje razvijenih kod kojih je vrijednost indeksa nula pa do najrazvijenijih kod kojih je vrijednost ITR indeksa veća od 30. U PGŽ-u 14 je općina i gradova po ovom izračunu svrstano u prvi razred razvijenosti, četiri su u drugoj kategoriji, 11 u trećoj, a njih sedam u najmanje razvijenoj četvrtoj.
Mali Lošinj u PGŽ-u predvodi listu destinacija s najvišim ITR-om, no za vratom mu ozbiljno »puše« Opatija koja je druga po ovom pokazatelju turističke razvijenosti, a koji je u Opatiji dosegao 35,14. Zanimljivo je vidjeti i kako je ovaj indeks u Malom Lošinju ustvari i neznatno opao u zadnjim godinama, s obzirom da je lošinjski ITR 2021. bio 35,8.
Rijeka raste
Rijeka je, primjerice, u drugoj kategoriji te se s ITR-om od 27,51 opasno približila granici za ulazak u prvu kategoriju turističkih područja. Prema podacima Instituta za turizam, u odnosu na 2019. u Rijeci je broj postelja porastao za 14,3 posto, a ako se uzme u obzir 2017. ispada da je broj kreveta u gradu povećan za 121 posto. Broj noćenja je u tom razdoblju veći za 100 posto, broj turista za 65 posto, a broj zaposlenih u turističkim djelatnostima je od 2017. do lani veći za 40 posto. Zanimljivo je kako je broj postelja po stanovniku lani bio 1,88, a 2017. 1,67. |
Među najrazvijenijim destinacijama na Kvarneru treće mjesto je zauzela Baška s ITR-om 34,63, a vrlo blizu su i Crikvenica (34,39) i Lopar (34,29), a koji po ovome ispada turistički razvijeniji nego susjedni Rab. Među destinacijama koje imaju indeks turističke razvijenosti su i Cres u kojem su dosegli ITR od 32,6, potom Krk s 32,9, Novi Vinodolski u kojem je ovaj indeks 31,32, Rab (33,52), Lovran (31,15), Malinska-Dubašnica (32,58), Mošćenička Draga (30,83), Omišalj (33,23) te Punat (31,63).
Zanimljiv je, primjerice i podatak da je u Opatiji u odnosu na 2017. broj postelja veći za nekih 14 posto, no broj postelja u hotelima smanjen je za tri posto. Broj zaposlenih u djelatnosti ugostiteljstva i turizma je povećan za 9 posto. U Krku je od 2017. broj postelja tek 4,5 posto veći, s time da ovdje u odnosu na 2017. imaju oko 5 posto više postelja u hotelskom smještaju. S druge strane, broj se noćenja povećao za nekih 9 posto, a broj zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu je u Krku lani u odnosu na 2017. bio čak 42,7 posto veći.
Općine u zaleđu
U Malom Lošinju, koji je dakle prema ITR-u najrazvijenija turistička destinacija na Kvarneru, ispada, pak, da je u odnosu na 2017. broj kreveta čak i neznatno manji, i to za 0,7 posto, a broj postelja u hotelima manji za 2,4 posto. S druge strane, u odnosu na 2017. u djelatnostima turizma i ugostiteljstva radi čak 30 posto više djelatnika. Crikvenica je od 2017. po ovome smanjila broj kreveta za oko tri posto, ali je broj postelja u hotelima veći za čak 31,4 posto, a broj zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu za čak 88 posto veći. Rab je također smanjio broj postelja za nekih sedam posto, s time da je broj kreveta u hotelima u odnosu na 2017. lani bio za trećinu manji. Ovi podaci, pak, kazuju da je u turizmu tri puta više zaposlenih nego 2017. Najveći se skok dogodio lani, obzirom da je 2022. bilo 86 posto više zaposlenih nego 2017.
A tko je na dnu ljestvice turističke razvijenosti? Očekivano većinom općine i gradovi u zaleđu. Bakar, Klana, Jelenje, Čabar, Mrkopalj, Vrbovsko i Brod Moravice su u četvrtoj kategoriji, a u trećoj, turistički nešto razvijenijoj su Matulji, Kastav, Viškovo, Kostrena, Čavle, Vinodolska općina, Fužine, Lokve, Delnice, Skrad i Ravna Gora. Koliko je neka destinacija pod turističkim opterećenjem, uskoro će morati izračunavati i turističke zajednice koje će prema novom Zakonu o turizmu izračunavati prihvatni kapacitet destinacije.
