ZAGREB – U četvrtak je obilježen Europski dan jezika, a jučer je tim povodom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, uz niz radionica i predavanja, održano drugo izdanje Festivala jezika. Okupljenim profesorima i nastavnicima jezika, mladima i predstavnicima kulturnih centara i veleposlanstava koji su promovirali svoje jezike, ministrica medija i kulture Nina Obuljen Koržinek na otvorenju je naglasila važnost višejezičnosti, učenja i korištenja stranih jezika.

– Jezična i kulturna raznolikost važni su alati za jačanje mira i demokracije jer se uz znanje promiču i snošljivost, međusobno razumijevanje i dijalog – nešto što je u današnjem svijetu posebno potrebno, rekla je ministrica i dodala kako je tehnološki razvoj nažalost smanjio interes za učenjem jezika, zbog brojnih alata koji omogućuju vrlo brzo razumijevanje i prepoznavanje stranih jezika.

Važnost učenja jezika

Na globalnoj razini svakodnevno nestaju dijalekti i autohtoni jezici s malim brojem govornika, kako zbog fizičkog izumiranja zajednica koje te jezike njeguju, tako i zbog migracija, asimilacije ili preuzimanja većih, dominantnih jezika.

– Izumiranjem svakog jezika, gubitkom zajednica, posebno onih koje se temelje na usmenoj tradiciji, svi zajedno kao čovječanstvo gubimo doista mnogo, rekla je ministrica.

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević istaknula je kako je Europskoj komisiji važno promicanje jezične i kulturne različitosti, kao i poticanje na učenje jezika. Ovaj Festival nije samo prilika da se slavi raznolikost europskih jezika, nego i vrijednosti koje nas spajaju i ujedinjuju, navela je ona.

– Želimo pokazati da učenje jezika može biti zabavno, ali da je to u kontekstu izgradnje osobnosti i sudjelovanja na tržištu rada jako korisno i vrijedno. Poznavanje jezika povezuje ljude i stvara prilike, rekla je Zrinka Ujević.

Niz programa

U Europskoj uniji govore se 24 službena jezika i koristi tri pisma, što je jedan od najvećih izvora bogatstva Unije, istaknula je Ujević. U Europi se govori više od 200 autohtonih jezika, a Europljani su veoma otvoreni prema stranim jezicima, jer njih tri od pet mogu razgovarati na jeziku koji nije materinji, kazala je ona.

Na Festivalu su pored većih europskih jezika predstavljeni i gruzijski, nizozemski, jezici koji se mogu studirati na Filozofskom fakultetu, najvećoj instituciji u državi kada su u pitanju studiji jezika. Studenti koji steknu diplomu iz jezika poslove nalaze u baš svim branšama, a da interes za tim studijima ne jenjava potvrdio je prodekan Filozofskog za poslovanje Hrvoje Stančić.

– Poslodavci nam često kažu da su naši studenti, posebno zbog mogućnosti dvopredmetnih studija, ključni element u njihovim timovima, rekao je prodekan.

Festival je ponudio niz kratkih tečajeva stranih jezika, kulturnih razglednica, kvizova poput onih o francuskim pjesmama, prilike da se isproba rad u kabini za konferencijsko prevođenje, upoznavanja s dijalektima i prevođenjem, a posjetitelje je razveselio i »escape room« na njemačkom, kao i radionica o emotikonima.