Daleko jači od Hamasa

Što je Hezbolah i kako je došlo do eskalacije koja prijeti totalnim ratom na Bliskom istoku

Portal Novilist.hr

Skupina je nastala 1982. godine kao odgovor na izraelsku okupaciju južnog Libanona

Stotine ljudi ubijene su u smrtonosnim izraelskim zračnim napadima na Libanon čiji je cilj, navodi se, udar na oružanu skupinu Hezbolah. Odgovor je stigao u vidu ispaljivanja stotina raketa na sjever Izraela, a svijet strahuje od daljnje eskalacije i totalnog rata na Bliskom istoku.


Što je zapravo Hezbolah? Radi se o oružanoj skupini šijitskih muslimana i utjecajnoj političkoj stranci koja ima značajnu prisutnost u libanonskom parlamentu i vladi.


Reuters


Skupina je nastala 1982. godine kao odgovor na izraelsku okupaciju južnog Libanona tijekom građanskog rata u toj zemlji od 1975. do 1990. godine. Godinama već ima snažnu financijsku i vojnu potporu Irana, a također je i snažan saveznik sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.


Oružano krilo Hezbollaha “potpisuje” neke od smrtonosnijih napada na izraelske i američke snage u Libanonu. Direktan rat Izraela i Hezbolaha izbio je 2006. nakon smrtonosnog prekograničnog napada na Izrael. Izraelske trupe potom su izvršile invaziju na južni Libanon – tijekom sukoba je ubijeno preko tisuću civila, ali je Hezbolah proglasio pobjedu i od tada bitno povećao broj svojih boraca i dodatno se naoružao. Zapadne države, Izrael i arapske zemlje u Zaljevu tad su ga označile kao – terorističku organizaciju.


Podrška u Libanonu


Hezbolah je prvi put na nacionalnim izborima u Libanonu sudjelovao 1992. godine, etablirajući se kao značajna politička sila. Većinu u parlamentu skupina je izgubila prije dvije godine, ali od tada nije došlo do formiranja nove vlade pa Hezbolah i dalje ima ministre u privremenoj upravi.


Reuters


Libanon je duboko podijeljen oko Hezbolaha. Iako skupina uživa znatnu potporu javnosti, mnogi je protivnici optužuju za umiješanost u političku korupciju i smatraju ju glavnim čimbenikom tekućih sukoba u zemlji. Kao moćan politički entitet, Hezbolah također upravlja školama, bolnicama, kulturnim institucijama i dobrotvornim društvima diljem Libanona.


Koliko su jake Hezbolahove snage?


Hezbolah ima tisuće boraca i ogroman raketni arsenal u južnom Libanonu. Dominantno ga financira i oprema Iran.


BBC navodi kako organizacija tvrdi da ima 100.000 boraca, ali neovisne procjene govore o brojci od 20.000 do 50.000. Mnogi su se borili i u sirijskom građanskom ratu.



Centar za strateške i međunarodne studije procjenjuje da Hezbolah ima 120.000 do 200.000 raketa i projektila. Većinom se radi o malim nenavođenim raketama zemlja – zemlja. Smatra se da ima i solidan broj protuzračnih protubrodskih projektila, kao i navođene rakete sposobne pogoditi ciljeve duboko u Izraelu. Daleko je sofisticiranije naoružan nego Hamas u Gazi.


Tko je Hassan Nasrallah?


Hassan Nasrallah je šijitski klerik koji vodi Hezbolah od 1992. godine te se smatra da je odigrao ključnu ulogu u pretvaranju skupine u političku i vojnu silu. Blisko je povezan s Iranom i njegovim vrhovnim vođom, ajatolahom Ali Khameneijem.


Nasrallah se godinama nije pojavljivao u javnosti zbog straha da će ga Izrael ubiti, ali svakog tjedna drži govore na televiziji.


Kako je došlo do novog sukoba?


Sporadične borbe posljednjih godina eskalirale su 8. listopada 2023., dan nakon neviđenog terorističkog napada Hamasovih pripadnika na Izrael koji je pokrenuo rat u Gazi. Hezbolah je tada u znak solidarnosti s Palestincima pucao na izraelske položaja, a od tad je lansirao preko 8.000 raketa na sjeverni Izrael i Golansku visoravan koju su također okupirale izraelske snage.


Reuters

Reuters


Izraelske oružane snage uzvratile su zračnim napadima i topničkom vatrom na položaje Hezbolaha u Libanonu, što je izazvalo raseljavanje preko 70.000 ljudi u sjevernom Izraelu, odnosno 110.000 na libanonskoj strani granice. Napetosti su eskalirale nakon ubojstva dvanaestoro djece i mladih u raketnom napadu na Golansku visoravan 27. srpnja, kod kojeg je Hezbolah zanijekao svoju umiješanost.


Tri dana kasnije, IDF je objavio da je u zračnom napadu na južno predgrađe Bejruta ubio višeg vojnog zapovjednika Hezbolaha Fuada Shukra. Već idućeg dana u Teheranu je ubijen politički vođa skupine Ismail Haniyeh.


25. kolovoza Izraelci su zrakoplovima preventivno gađali tisuće Hezbolahovih raketnih bacača, obrazloživši to obavještajnim informacijama da skupina priprema napade kao odmazdu za ubojstvo Fuada Shukra. Uslijedio je novi odgovor Hezbolaha i lansiranje stotina raketa i dronova na Izrael, iako su izostavljeni veći gradovi.


Nova eskalacija


Do nove značajne eskalacije došlo je 17. i 18. rujna, kada je 39 ljudi ubijeno, a tisuće su ranjene u eksploziji pejdžera i voki-tokija koje su koristili pripadnici Hezbolaha. Nasrallah je tad ustvrdio je Izrael prešao “sve crvene linije”.



Hezbolah je dodatno desetkovan 20. rujna kad je najmanje 16 istaknutih članova skupine, uključujući najviše vojne zapovjednike Ibrahima Aqila i Ahmeda Wahbija, ubijeno u izraelskom zračnom napadu u južnim predgrađima Beiruta . Među ubijenima je bilo i djece i drugih civila.


Dva dana kasnije, grupa se osvetila za Aqilovu smrt pucajući iz dugometnog oružja duboko u Izrael, šaljući tisuće Izraelaca u skloništa od bombi i oštećujući kuće u blizini grada Haife.


Libanonsko ministarstvo zdravstva priopćilo je da je najmanje 613 ljudi ubijeno od 20. rujna – prije nego što je IDF izveo stotine zračnih napada u sklopu nove “ofenzivne operacije”. Vjeruje se da su većina ubijenih od listopada bili borci Hezbolaha, ali najmanje 147 su bili civili, navodi ministarstvo.