Pred nama je razdoblje u kojem se relativno naglo smjenjuju vedrine i naoblake, često bez nekih izrazito vidljivih najava. Ipak, pažljivim se promatranjem i slaganjem prikupljenih podataka vrijeme ipak može donekle predvidjeti.

Službene meteorološke prognoze koje se emitiraju u televizijskim i radijskim emisijama su svakako temelj i ishodište svakog razumnog predviđanja vremena. No jednako se tako takve prognoze u principu odnose na šire područje pri čemu se na lokalnim razinama mogu razviti sasvim drugačiji uvjeti.

Stoga valja pažljivo osmatrati. Od velike pomoći nam može biti barometar i pogled prema nebu na kojem rijetko kada nema niti jednog oblaka. Smjer kretanja, veličina i oblik tih oblaka mogu nam pomoći da odredimo kakvo će vrijeme biti u neposrednoj budućnosti, pa u skladu sa tim možemo jednostavno procijeniti isplati li se isplovljavati i spremati predveze i ješku, ili je praktičnije ostati kući u naslonjaču uz dobar film.

Već krajem rujna, a najdalje početkom listopada redovita su pojava prodori hladnog zraka sa sjevera. Ti prodori redovito sa sobom donose velike količine naoblake koji rezultiraju jakim oborinama, prvenstveno kišom, ali i snijegom. Uzrok svega leži na sjeveru Europe a zove se Islandska ili Sjeverozapadna europska ciklona koja sa sobom donosi hladan zrak sa sjevera. Ciklonalna gibanja zračnih masa su uvijek spojena sa nižim tlakom zraka u odnosu na okolinu koji je niži od 1013 hPa i sa sobom donose pogoršanje vremena. U cikloni se zrak giba u smjeru suprotnom od kazaljke na satu (na sjevernoj hemisferi) s tim da se zrak pokreće od ruba prema središtu. Pritom se podiže i hladi tako da se na taj način stvaraju uvjeti za nastanak oborina.

U našim je krajevima najomraženija Genovska ciklona koja nastaje nad Genovskim zaljevom po čemu je i dobila ime. Rijetko kada traje kraće od tri dana, a zbog prolaza preko Jadrana sa sobom pokupi veliku količinu vlage koju dolaskom nad našu obalu jednako lako istrese. Za Genovske se ciklone zna dogoditi da nam na jugu puše jugo, dok na sjevernom Jadranu imamo buru i tramuntanu.

Ciklona sa sobom donosi hladne dane ispunjene kišom i snijegom što rezultira nižim temperaturama i valovitim morem. Takvom vremenu prethode lagani vjetrovi južnih smjerova, najčešće slabo do umjereno jugo. Pored juga, dobar nagovještaj su i cirusi paperjasti oblaci koji se na nebu mogu vidjeti dva do tri dana prije nepogode. Mada izgledaju ljupko i idilično, siguran su pokazatelj skorog pogoršanja vremena. Svojim oblikom pokazuju smjer kretanja zračnih masa pred nadolazećom ciklonom. Njihova brzina je najčešće veća od 100 km/h, no budući da se nalaze na visini između 6000 i 10000 metara njihovo nam se gibanje čini neprimjetnim.

Još prije njihovog pojavljivanja, a jednako tako i nakon što se pojave, možemo ustanoviti da barometar konstantno pada. Istovremeno se događa da vjetar počinje mijenjati smjer od juga prema zapadu, što je još jedan znak kojeg ne smijemo zanemariti.

Naravno, svi ti pokazatelji mogu varirati od pozicije do pozicije, budući da na smjer vjetra i količinu padalina neumitno utječe i konfiguracija terena, planinski masivi i prodori u njima. Ipak, cirusi se nalaze na velikoj visini i njihovo pojavljivanje valja uvažavati i uklopiti u konačan izračun.

Naravno, za sve koji se ne žele zamarati gledanjem u nebo ostaju meteorološki portali koji vam ipak mogu biti od velike pomoći.