Među županijama najviše je dolazaka i noćenja turista u kućama i stanovima za odmor lani zabilježeno u Zadarskoj županiji, oko 138,1 tisuća dolazaka i više od 3,7 milijuna noćenja. Time Zadarska županija u ukupnim turističkim dolascima i noćenjima u nekomercijalnim smještajnim objektima ima udjele od 27 odnosno 31 posto.
ZAGREB – U nekomercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj prošle je godine 508,1 tisuća turista ostvarila više od 12 milijuna noćenja, što je u turističkim dolascima porast za 7,4 posto, a u noćenjima za čak 21,7 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Riječ je o turističkom prometu ostvarenom u kućama i stanovima za odmor koji se ne iznajmljuju komercijalno gostima niti se u njima obavlja ugostiteljska djelatnost te ih sezonski ili povremeno koriste i u njima noće vlasnici tih objekata, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji, a koje je vlasnik obvezan prijaviti i odjaviti turističkoj zajednici općine ili grada.
DZS podatke o tom nekomercijalnom turističkom prometu zadnjih 20-ak godina, a od 2016. godine ih preuzima iz sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Po podatcima DZS-a, u strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista lani je udio stranih gostiju bio 72 posto, a domaćih 28 posto, dok su udjeli u noćenjima uravnoteženiji – stranci su imali udio od 51 posto, a domaći gosti 49 posto.
U kućama i stanovima za odmor tako je lani zabilježeno 366 tisuća stranih gostiju, što je 10,5 posto više nego 2016. godine, a njihovih 6,2 milijuna noćenja je porast za 20,4 posto.
Oko 142,1 tisuća domaćih gostiju lani je u kućama i stanovima za odmor ostvarilo gotovo 5,9 milijuna turističkih noćenja. Tako su domaći gosti lani ostvarili blagi porast dolazaka, za 0,1 posto, ali znatno veći porast noćenja, za 23,1 posto.
Prosječno su prošle godine u nekomercijalnom turističkom smještaju ostvarena 24 noćenja po turistu. Pritom su domaći turisti ostvarili prosječno 41 noćenje, a stranci 17 noćenja.
Među stranim turistima najviše su noćenja u tim objektima, 46 posto od ukupnih stranih noćenja ili 2,8 milijuna ostvarili Slovenci, za koje je poznato da su među strancima među brojnijima u Hrvatskoj koji u svom vlasništvu imaju kuće i stanove za odmor.
Slijede ih turisti iz Bosne i Hercegovine sa 789,2 tisuće ili 13 postotnim udjelom u noćenjima, dok su na trećem mjestu Nijemci s udjelom od 10 posto ili gotovo 596 tisuća noćenja.
Veće udjele u nekomercijalnim noćenjima imali su još turisti iz Srbije (7 posto), Austrije (4 posto) te Italije i Mađarske (svaki po 3 posto), koji su svi, slično kao i Slovenci, i česti vlasnici tih objekata.
Među županijama najviše je dolazaka i noćenja turista u kućama i stanovima za odmor lani zabilježeno u Zadarskoj županiji, oko 138,1 tisuća dolazaka i više od 3,7 milijuna noćenja. Time Zadarska županija u ukupnim turističkim dolascima i noćenjima u nekomercijalnim smještajnim objektima ima udjele od 27 odnosno 31 posto.
Slijedi Primorsko-goranska županija u kojoj je 126,4 tisuće turista u nekomercijalnim smještajnim objektima ostvarilo više od 3,5 milijuna noćenja, čime ta županija ima udjele od 25 posto u dolascima i 29 posto u noćenjima.
U kućama i stanovima za odmor na području Istarske županije lani je boravilo gotovo 91,2 tisuće turista, koji su ostvarili 1,8 milijuna noćenja, čime ta županija u ukupnim dolascima i noćenjima u nekomercijalnom smještaju ima udjele od 18 odnosno 15 posto.
Više od milijun noćenja u kućama i stanovima za odmor lani je zabilježeno još samo u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je oko 39,2 tisuće turista ostvarilo 1,1 milijun noćenja.
